Christian
Churches of God
[F027ii]
Pach jandiko kuom Daniel Chapta 2
(Edition 1.0 20200927-20200927)
Kor mar ariyo mar
Daniel wuoyo kuom biro piny ruodhi mopogoreopogore kochako gi Babylon ma wie en
mula, pinyni otelne gi Nebuchadnezzar.
Christian
Churches of God
E-mail: secretary@ccg.org
(Copyright © 2020 Wade
Cox)
(tr. 2022)
Ndikoni oyieni cope mipoge ne jomoko maoki iloke kata irucho
weche moko, jago chapa mar ndikoni nyaka ndik nyinge gi dhuolo mochiwoni nyaka
ket kanyakla.Onge chudo mainyalo kwa kuom pogo ndikoni.
This paper is available from the World Wide Web page:
http://www.logon.org and http://www.ccg.org
Pach Jandiko kuom Daniel Chapta 2
Motelo
Teko duto ya kuom Nyasaye. Teko mar Nyasaye nenore e buk mar Daniel 2
kod 3.waneno koya kuom lek mat Daniel 2 ni fwenyruok mar Nyasaye biro e giko e
teko manenore e kido mawiye olos Koda mula nyaka e tiende molos gi nyinyo gi
lowo.Nyasaye loko seche kod ndalo, ogolo ruodhi kendo oketo ruodhi, ochiwo
rieko ne joma riek kendo n'geyo ne joma oikore n'geyo, ofwenyo gik matut kendo
mopondo, on'geyo gik Manie mudho kata mopandore kendo ler Tiyo kode (Daniel
2:21,22-28).
Lokruok mar pinje ruodhi nonyisgi koya kuom Daniel, Daniel 2:28, n'geyo
mar lekni neok omi Daniel nikech rieko mane engodo. Rieko nomi joma ne nyalo
loko lekno ne ruoth mar pinyno e ndalo ma ban'ge Daniel 2:30.
Daniel 2:30 Koro Nyasaye oseelona tiend lekno, to ok nikech ariek moloyo ji mamoko duto, to mana ni mondo iwinj tiende, kendo mondo ing’e paro ma osebironino.
Koro lekni nochiw mondo okonyji e sechego nyaka seche mabiro,mae saa
mane wawacho ni saa jo gentiles.’ Saa mar pinje' saa mogik mar piny ruoth mar
an'gwen mar Dhahabu nobedo nyaka giko mar fwenyruok mar Nyasaye. Giko mar sechegi
nenitiere riwruok mar ruodhi apar kaka nyinyo gi lowo mar tielo gi kok tielo
apar. (Daniel 2:40-45)
Chenro ni en mar Nyasaye kendo ok onyal weyo maok otimore, sechegi duto
noket kokalo kuom Nebuchadnezzar kendo tende notigo mondo ochako. Ne en ewich
mar mula (Daniel 2:38). Noluwe kod Medes kod persians mane kido marfedha kaeto
jo Greece mane kido mar Dhahabu mane okaw piny e Asia kaeto opoge. Jo Roman
emane ogik kaka piny mar nyinyo gi lowo, negiketo piny mon'ge Nyasaye kendo
maosebedo nyaka sani. Pinjegi nochakore e chungo mar Nebuchadnezzar e lweny
mare gi jo Carchemish. (605BCE) gi higni piero aboro mar keto nyaka monj Egypt
gi Cambyses e higa 525BCE.Dhuolo gi ber ma iyude e paper ni Lwar mar
Egypt:koro mar lwete Pharaoh motor (No. 036)
Jotije Nyasaye ok onengo olam nyiseche manonogo ma e tiend Daniel
2:1-7. Pinje matimo Kamae Riambo ne joma oyier maok bi lamo kido Moro amora mar
lee. (cf. kendo Nyasaye gi Kanisa (No.151))
Daniel nyiso ni n'geyo gimoramora ok en bedo machiegni.Ngeyo mar ndalo
giko non'gere e chakruok kaka nowach gi Nyasaye, (Daniel 2:20-28) Nyasaye
Fwenye e okan'g ma opogore opogore koya kuom joote kata jomaoyier koya kuom
luong kata rieko. Nyasaye kendo ofweny mar golo Nebuchadnezzar kotiyo gi
Jeremia, kane ok oti kaka jatich Ruoth ne iluongeni Nebuchadrezzar.
Wes mar 2 lero kaka par ruodhi noluwore:
Chenro
mar okenge 7 gin
Chuma mar nyiseche
Chuma ni wuok koya kuom mula nyaka e fedha, Dhahabu nyaka nyinyo,kaeto
nyinyo mokik gi lowo e bwo pinje ariyo mogik,
Piny jo Babylon nenitiere telo mane jo Babylon mane giketo mane gilame
chie'ng kod Baal kendo negiketo nyasi mar nyiseche manonogo kendo nyasi mar
nyuol chie'ng. Gigi duto mane muma okwero (Jeremia 10:1-9) Medes gi persian
mane ranyisi gin fedha kendo nenipiny mar Jo Babylon emane Nyasaye otiyogo e
reso kanisa mare e bwo jatelo Cyrus nyaka Dairus kitelonegi kod Ezra gi Nehemia.
Ranyisi mar Jona
gi sigandgero kendo hekalu (No. 013). Wa biro lero mang’eny e wes
mar 9
piny kae
Dhahabu mar jo Greek nenyiso medruok mar teko mar jo Europe, kata
negionge n'geyo maber e wach Nyasaye, to negin gi teko mathoth.
Tielo mar nyinyo nenyiso piny mar Roman manokaw Tendgi e lweny mar
Actium. Herod nekonyo Octavian kendo nomiye piny mar Juda mane oketo kar nywuol
Yesu. (cf. Hik Kristo kano
batise to gi ndalo mag yalo injili (No. 019)).
Ne en kuom Mae mane jo Roman okaw telo mar nyiso Nyasaye mar adieri
kendo biro mar Kanisa e bwo janabi, Roho maler nomi dhano tok tho mar janabi
yesu Roho maler (No. 117) ban'g pasaka kaka ne okor gi
Isaya.
E higa mar 192 e Rome ebwo bishop Victor sawo mar Easter nochunn go jo
Christo mano kelo pogruok Quarto Deciman
(No. 277) kuom kanisa
Piny ruoth Roman nokethi 390CE. Pogruok mar piny Rome nokelo pogruok
kuom ji nyaka kanisa. Kaluwore gi koko manenie kanise, Rome nokelo tielo mar
nyinyo gi lowo, pinyni nobedo nyaka 1850.
Nyinyo nyiso pogruok ariyo kaluwore gi teko kendo nyap mar pinje mamoko
kendo yot manegikaw go wach Nyasaye kendo ma nokelo n'geyo kuom nyiseche manono
kod lamo chien'g. Chakruok mar Chrismas
gi Easter (No. 235).
Kuom higni 2520 tok dhao mar Carchemish, seche ma tembe Jakob
nochakore. E 1917, waneno kor mar Hagai kod Habakuk, Waneno resruok mar Israel.
(cf. Higni piero adek
mogik:kedo mogik (No. 219))
Wan'go misango noningo obed kuom ndalo 1260 chakre 1941-1945. Higni 80
kuom tem mar jo Nyasaye no kanisa nonego one tem mogik chakre 2021-2024. Mano
biro nyiso giko mar lweny kendo kethruok mar kido mar lee kaka owach e fweny
18.
Okenge mar pinje Auchielgi bedo nyaka e seche mogik kendo ikethogi gi
biro mar mesaya machier tok ndalo an'gwen mar tho, kaka iwacho e fweny 11. Chakre
kanyo lemo mar miriambo biro rumo kendo lemo mar adieri biro Betie kuom higni
alufe, Fweny 20.
Daniel notin'g malo mondo oler tiend wachni ne ruoth mondo owinj berne.
Joma ok on’geyo teko mar Nyasaye okia ber mar korni.Ma hulo gik ma biro timre e
ndalo mabiro e dhuolo mar higni 2550 kochakre monj mar Cambyses ma Egypt e higa
mar 525 BCE.
Ondiki ni chenro mar saa mar lek ochakre e higa mar Nebucchadnezza mano
obede loch gi wuon mare e laro Carchemish kasto en owuon e higa mar 604 BCE
Daniel chapta mar ariyo
Daniel 2:1 Ruoth Nebukadnezar ne oleko lek e higa mar ariyo mar lochne. Lekno nochando chunye ahinya ma ok onyal nindo. 2 Kuom mano, noluongo jong’adne rieko gi jothieth gi ajuok nyakalondo kod jokor mondo obi ohulne tiend lekno. Kane gibiro mi gichung’ e nyime, 3nowachonigi niya, “Ne aleko lek machando chunya, ahinya, omiyo adwaro ng’eyo tiende.” 4Ne gidwoke gi dho Aram niya, “Ruoth, onego idag aming’a! Nyiswa lekni n wahulni tiende.” 5Ruoth nowachonigi niya, “Asechano ni ka ok unyisa tiend lekno, to abiro jako embeu gi bedeu, kendo abiro loko uteu gundni-gundni. 6To ka unyalo nyisa lekno, kod tiende, to abiro miyou chiwo mang’eny kod duong’ miwuoro. Omiyo koro nyisauru lekno kod tiende.” 7Eka ne gichako gidwoko ruoth niya, “Ka inyalo nyisowa lekno, to wabiro nyisi tiende.” 8Kane ruoth owinjo kamano, nowachonigi niya, “Nenore malong’o ni utemo mana ketho kinde, nimar ung’eyo ni asenyisou parona mogik! 9Ka ok uhulona tiend lekno, to uduto ibiro miyou kum machalre. Ang’eyo ni usewinjoru e kindu uwegi mondo uwuonda awuonda nyaka chop alok parona. Nyisauru lekno, to abiro ng’eyo ni kara unyalo hulo tiende adier.” 10Eka ajuoke noduoke niya, “Yaye, ruoth onge kata ng’ato achiel e piny ngima manyalo nyisi gima idwaro ng’eyono. Onge ruoth moro amora, kata da bed ni oduong’ machal nadi, mosedwaro ni nyaka ajuoke hulne wach ma kamano. 11Wach ma ruoth penjo en wach matek maonge ng’ama nyalo hulo mak mana nyiseche ema nyalo, to gin ok gidak gi ji.” 12Kane ruoth owinjo kamano, mirima mager nomake, mogolo chik mondo oneg jong’adne rieko duto. 13Kuom mano chik nowuok mondo oneggi duto, koda ka Daniel gi jowetene. 14Kane oyudo Ariok jatend jorit ruoth dhi mondo oneg jorieko, Daniel notimo rieko modhi ire, 15kendo openje niya, “Ere gima omiyo ruoth ogolo chik mager kamano?” Ariok nonyise gima ne osetimore, 16omiyo Daniel nodhi piyopiyo mokwayo ruoth mondo omiye kinde, eka ohulne tiend lekno. 17Bang’ mano Daniel nodok dala monyiso jowetene ma Hanania gi Mishael kod Azaria gima nosetimore. 18Ne owachonigi ni mondo gilam Nyasach Polo mondo okechgi, kendo onyisgi tiend midhierono, mondo kik neggi kaachiel gi jong’ad rieko mamoko e Babulon. 19Eka otienono, tiend midhierono noelore ni daniel e fweny, mi nopako Nyasach Polo 20“Nying Nyasaye opaki nyaka chieng’, nikech rieko duto kod teko gin mage. 21En ema ochano ndalo kod chwiri gi opon, bende en ema oketo ruodhi e tich, kendo ogolo. Omiyo ji rieko kod ng’eyo. 22Ofwenyo gik matut kendo mopondo, bende ong’eyo gik ma opand e mudho, kendo ler olwore koni gi koni. 23In Nyasach kwerena, apaki kendo amiyio duong’. Isemiya rieko gi teko, kendo idwoko kwayona, ka inyisowa gima onego wawachi ni ruoth.” 24Emomiyo Daniel nodhi ir Ariok mane ruoth oseketo mondo oneg jong’ad rieko mag Babulon, mi owachone niya, “Kik ineggi, to tera ir ruothj mondo alokne tiend lekne.” 25Eka Ariok nokaawo daniel piyopiyo motero ir ruoth, mi owachone niya, “Ruoth, eri aseyudo ja-Juda moro manie tuech ka, manyalo nyisi tiend lekni.” 26Ruoth ne openjo Daniel (ma bende niluongo ni Belteshazar) niya, “Bende inyalo nyisa lek mane aleko, mi ilokna tiende adier?” 27Daniel nodwoke niya, “Ruoth onge ajuoga moro amora kata jakor wach manyalo nyisi tiend leknino, 28to nitie Nyasaye e polo malo ma elo tiend midhierni. En ema osenyisi, in ruoth Nebukadnezar, gik ma biro timore e kinde mabiro. Koro mae fweny mane ineno e lek kinindo. 29“Ruoth, kane inindo, to ne ileko gik mabiro timore, kendo Nyasaye maelo tiend midhierni, nonyisi gima biro timore. 30Koro Nyasaye oseelona tiend lekno, to ok nikech ariek moloyo ji mamoko duto, to mana ni mondo iwinj tiende, kendo mondo ing’e paro ma osebironino. 31“Ruoth ne ileko ni ineno kido moro marabet, marieny, kendo malich kirango. 32Wiye ne olos gi dhahabu maler, to kore kod bedene ne olos gi fedha, kendo nungone gi eme ne olos gi mula. 33Ogwendene to nolos gi nyinyo mokikore gi lowo. 34E sa mane irangee, kidi maduong’ nomukore kende e got moro, ka onge ng’ama omule, mi ogoyo tiend kido mane olos gi nyinyo kod lowono, mi oturo matindotindo. 35Gi kanyono nyinyo gi lowo gi mula gi fedha kod dhahabu nokere okere mana ka mihudhi ma yamo tero e ndalo oro, maonge kata matin modong’. To kidi mane ogoyo kidono nolokore got maduong’ mopong’o piny ngima. 36Mano e kaka ne lekno chalo. To koro adwaro nyisi tiende. 37Jaduong’, in e ruoth maduong’ie moloyo ruodhi duto. Nyasach polo oseketi ruoth, mi omiyi loch gi teko kod duong’, 38mondo irit ji, kaachiel gi le kod winy, kuonde duto ma gintie. Kamano ruoth, in e wich mar dhahabuno. 39Ka isetho, to ruoth moro nobedie, ma lochne ok nobed maduong’ ka mari. Bang’ mano ruoth mar adek nobedie, ma nobed gi loch kuom piny duto. (En ema em gi nungo mar mula nyiso.) 40Eka bang’e nobedie ruoth mar ang’wen maratego ka nyinyo. Kaka nyinyo turo gik moko duto, kendo rego, e kaka obiro turo ruodhi mokwongone tiyo duto. 41Bende ne ineno ni tiend kidono gi lith tiendene ne olos gi nyinyo mokikore gi lowo. Mano nyiso ni nobed piny moting’o ogendini mopogore opogore. Kuonde moko ei pinyno nobed matek ka nyinyo, nikech tiend kidono nolos gi nyinyo, mokikore gi lowo. 42Lith tiende molos gi nyinyo mokikore gi lowo nyiso ni pinyno biro bedo motegno, to ma ketho yot. 43To bende ne ineno ka nyinyo oruw gi lowo. Mano nyiso ni jotend pinyno notem kelo winjruok e kind jogi e yor kend, to gima gidwaro ok notimre, mana kaka nyinyo gi lowo ok nyal ruwore maber. 44E kinde loch ruodhigo, Nyasach Polo nokel loch moro ma ok norum. Onge ng’ama noketh lojno, to en ema noketh loch mamoko duto, mi otiek chuth. En to nosik kogurore nyaka chieng’. 45Ne ineno kaka kidi omukore kende ma onge ng’ama omule, kendo nineno kaka ne otuomo kido molos gi nyinyo gi mula gi lowo gi fedha kod dhahabu. Kamano Nyasaye Maduong’ nyisi gik mabiro timore e ndalo mabiro, kendo koro asenyisi ratiro gima nyocha ileko, bende asenyisi tiende.” 46Kane ruoth Nebukadnezar owinjo wechego, nogoyo chonge piny mokulore nyaka e lowo e nyim Daniel, kendo ne ogolo chik mondo otimne misengni, kendo owang’ne ubani. 47Nowacho ni Daniel niya, “Nyasachi e Nyasaye maduong’ie moloyo nyiseche mamoko duto, kendo en e Ruodh ruodhi. En ema oelo tiend midhierni. Ang’eyo kamano nikech osemiyi teko mar fwenyo tiend wachni.” 48Eka ne oketo Daniel e tich maduong’ mi omiye gik mabeyo mathoth. Nokete jaduong’ gweng’ Babulon, kendo nokete jatend jong’ad rieko duto e Babulon.’’ 49To bende Daniel nokwayo ruoth mi oketo Shadrak gi Meshak kod Abednego jotend gweng’ Babulon. Daniel to nosiko katiyo mana e dala ruoth. (muma maler)
Notes mag Bullinger e wes
ni (muma maler)
Wes mokwongo
Kendo- oriwo chapta ni kod kor mar Daniel 1, manigi nonro mar adier.
Higa mar ariyo- kuom higa mar abich mar Jehoiakim higa mar wen'go
manoketo giko mar kwedo Nyasaye.Chakre lek Nebuchadnezzar, Daniel neni Babylon
kendo nondiko kowuok kanyo.gima nyalo bedo Matek en mana ranyisi nikech jandiko bende nedhi bedo jamriambo
kanoweyo mok owacho. Nebuchadnezzar, Daniel 1:1.
Wes mar ariyo
Luongo- oro, nyisowa ni yore lemo mag jo Babylon mane jo
Jewish gi jo greek maneloko wechenekia kata neonge n'geyo kuomgi.
Nenitiere klese auchiel mag jo yalo mag Chaldean. Ajuoke, hebrew
kharutu kata luth mar jok mane otamo jochiende joyalo non'ge kaka jok wawacho
dwach Nyasaye kendo koro gik mabiro timore ndalo mabiro
Wes mar 4
E syriak-wachni oket kae mondo oparnwa ni ndiko machielo, nok ondik gi
hebrew mak mana Aramic. Ezra 4:8, 6:18, 7:12-26, Jeremia 10:1
O ruoth- en e wach mokwongo mane ondiki gi dho jo aramic. Daniel 3:9,
5:10, 6:6, Nehemia 2:3
Wes mar 5
N'gado- n'gi Daniel 3:29, Ezra 6:11, achiel kuom kum mar jo
persians Daniel 6:7
Wes mar 6
Mich-gima ochiw
Wes mar 8
Yudo saa- obedo odiochien'g maok ber . Esta 3:7
Wes mar 10
Piny- lowo motwo
Wes mar 11
Ooyo. Osire.nitiere nyiseche mane Odak ir dhano, magi nohewo dhano kata
tipogi kanyakla
Wes mar 12
Joma nigi rieko- ji duto te moluongi e Daniel 2:2
Wes mar 14
Rieko kod n’gado rieko-nying mar Babylon machon mokan kendo okel nyaka
Chakruok 14:1
Wes mar 26
Belteshazzar -Daniel
1:7
Wes mar 28
E ndalo
mogik-kingiyo gi pantetauch chakruok
49:1, 24:14, rapar mar chik 4:30, 32:29
Wes mar 32
wich- ni kuonde
abich, 1:wich, 2: thuno kod bede, 3:ich kod bam, 4:tielo, 5: lith tielo. Abich
gin moko kuom mokan ndalo tee . N'gi Daniel 2:34-35 kod Daniel 2:38-44 kod
Daniel 2:45.
Mula.......nyinyo
Daniel 2:33. N'ge ni chuma maberie ahinya kendo mapek ne mogik neni malo,ber
mare neridore kaka odhi piny, 1:mula Daniel 19:3. 2: fedha Daniel 10:51. 3:
dhahabu Daniel 8:5. 4: nyinyo Daniel 7:6. 5: lowo: Daniel 1:9 nikech koro pekne
neya gi malo kadhi piny.
Wes mar 34
Kidi- n'gi zaburi 118:22 maonge lwedo, wach masiro onge mar dhano kata
matin mak mana tij Nyasaye matin. Daniel 2:45, 8:25, Job 34:20, Ywagruok 4:6.
N'gi Tich Joote 7:48, 17:24, 17:25, 19:26, jo korintho mar ariyo 5:1, jo efeso
2:11, jo kolosai 2:11, jo Hibrania 9:11, 9:21.
Feet; piny ruoth mar abich ok mar an'gwen mane onyis gi tielo mar
nyinyo. Mukogi matindotindo.
Brake, Muko, N'gi Daniel 2:34, 2:35,2:40, 2:40, 2:45.
Wes mar 35
kod lowo, kaka gipangore nyiso pogruok e kindgi,kendo duoko penjo mar
kuonde abich mar ranyisi no. Daniel 2:32. Togi piny ruodhi abich . Daniel 2:32,
2:33, 2:35, 2:45.
Mula, nyinyo, nyinyo.
Fedha,lowo,dhahabu
Dhahabu, dhahabu, lowo
Nyinyo, fedha, fedha
Nyinyo kod lowo, mula, mula
Gitee kagiriwore e ndalo giko ( kelo teko mar auchiel) pinyruoth mar ondiek. Fweny 13.
Wes mar 37
Pinyruoth-
Muma machon ok oketi mondo onyis ni gigo notimre Chon ahinya to ni mana
mar nyiso ni en mbak jo Nyasaye ma gin jo israel. Babylon emanobedie kaka
pinyruoth machonie mogik (chakruok 10:10) n'gi
rapar mar chik 32:8. Nebuchadnezzar nok en ruoth mokwongo to mana ‘wich’
kata chakruok mar jo gentiles bedo jotelo Ban’g golo jo Israel.kaluwore gi
(Jeremia 15:4, 24:9, 29:18)
Wes mar 38
Nebuchadnezzar- wich, motelo ne pinjegi duto, ne ok en ruoth mokwongo
mar Babylon, n'gi Daniel 2:37
Wes mar 39
Machielo, pinyruoth mar Medes-Persia mane oheo Babylon mokaw Jerusalem.
2 weche mag ndalo 36:22,
manyap- kaka nyinyo tekon tin maloyo mula kendo nyaka e pekne,( Daniel
2:32) koro pinyruoth mar ariyo nenyap kopim gi mokwongo, pinyegi oketi gi
dongruok, mokwongo ( babylon) ruoth
nenigi teko mar adiera, (Daniel 5:19), mar ariyo( medes- Persia) nirite gi chik
maneduon'g malo ruoth,( Daniel 6:1, 6:14)
Wes mar 40
Mar an'gwen- e Rome,( luka 2 kod luka 3) ineno kowacho ni neokgin ji
an'gwen kendo neonge moro kendo, to mar ‘an'gwen. Kaka Daniel 3:25, 7:7, 7:19,
7:23. Mar abich ifwenyo e wes mar 2:41-43. Teko mane oningo ohew Rome mondo
okaw Jerusalem ne en teko mar Mohammed to ne en e ndalo mabiro kaka Nyasaye ne
owacho e buk mar Luka 21:24 to Nyasaye to Nyasaye ne ok ochake nikech gik
mowachi e tich joote 3:18-26.
Motegno, matek-ne en kido mar Rome, e pinye, e od ruoth nyaka ogendni
duto
Wes mar 41
Eseche- teko mar abich koro iluongoni ( tielo kod lith tielo) nokele ma
jo Jerusalem okawe kaka margi. Daniel 2:41, samuel mar ariyo 22:43, job 41:30.
Wes mar 42
Otur kuonde moko, dende, (kuonde moko) otur
Otur- Gima toruokne yot ahinya,
Wes mar 44
Ruodhi gi-ma ranyisigi gin tielo apar, e ndalogi kendo nyaka e giko mar
mar telo mar abich. N'gi Fweny 17:12-18.mano e ndalo mar lwanda motegno kendo
biro mar janabi Yesu.
Wes mar 47
En
Lord Chaldee.
q