Christian
Churches of God
[F027viii]
Pach jandiko kuom Daniel Chapta 8
(Edition 1.0
20200929-20200929)
Wuoyo
kuom kor kendo lokruok mar pinje.
Christian
Churches of God
E-mail: secretary@ccg.org
(Copyright © 2020 Wade
Cox)
(tr. 2022)
Ndikoni oyieni cope mipoge ne jomoko maoki iloke kata irucho
weche moko, jago chapa mar ndikoni nyaka ndik nyinge gi dhuolo mochiwoni nyaka
ket kanyakla.Onge chudo mainyalo kwa kuom pogo ndikoni.
This paper is available from the World Wide Web page:
http://www.logon.org and http://www.ccg.org
Pach jandiko kuom Daniel
Chapta 8
Mokwongo
(cf. P210A)Daniel nomi fwenyni e
saa mar giko mane onyise mana kwonde.
Wachni nowuok e lweny manenitie e kind medes kod persians. Magi e mane gin tunge ariyo mar nyarombo
kendo achiel ne odeko ne machielo kendo maneni malo emane oya chien. Dairus mar
mede ne en ruoth mane oluongi e Daniel kendo ne otiyo gi teko maber ne jo
persians. Jo greek nohewe kendo jo greek bende nohew gi jo rumi.
Daniel
Chapta 8
E higa mar adek mar loch Belshazar, an Daniel naneno fweny machielo machal gi mokwongono. 2Ei fwenyno ne apo ka aneno ni ne an Susa, dala maduong’ mar piny Elam, ka achung’ e bath aora Ulai. 3Ne ating’o wang’a mi aneno im kochung’ e bath aora. Ne en gi tunge ariyo madongo, ma achiel kuomgi bor moloyo machielo. To maborno ema ne aneno ka twi achien. 4Ne aneno imno ka tuomo gimoro amora moyudo e nyime, kochomo yo podho chieng’ gi yo nyandwat kod yo milambo. Onge gima ne nyalo geng’o kata reso gimoro e tekone, ne otimo gimoro amora mohero, kendo nochikore konyiso ni oratego.
Elam en Persia,Piny
mar yawuot Elam.Ginie piny miluongo ni
Iran sani Jo mede gin yawuot madai wuod
Japheth,negi tudre maber gi jo Persians moting’o jo mang’eny maluongore
kawuono ni Kurds.Kurds be oting’o dho udi mang’eny miluongo ni J2 kaka jok
manie aluora e dho udi mar nyandwat man tiere e pinje jo rochere mi yude
nyandwat mar Levant (Kurdistan, Armenia) Anatolia: Muslim Kurds (28.4%), dier
Turks (27.9%), Geogians (26.7%), Iragis (25.2%), Lebanese (25.2%), Ashkenazi
Jew (23.2%) gi Sephardi Jews (28.6%) (cf. Wikipedia art. Haplogroup J’).
Jo Persians
nosegolo chik mondo oger kanisa mar ariyo Jerusalem, ne ogol chik ni kanisa ni
mondo otieki e telo mar Dairus II. Darius ma ja Persian e higa mar 423 BCE.E
higa mar 334 BCE Alexander, ruodh jo Macedonian nodonjo Persia moloso lweny
kuom jo Medes gi Persia manirito gi Darius III
5Kane pod aparo tiend wachno, nywok moro nothinyore kowuok yo podho chieng’ karingo matek ma tiende ok mul piny. Ne en gi tung achiel marabet e pat wang’e. 6Kane ochopo but im man gi tunge ariyo mane aseneno kochung’ e bath aora cha, ne omuomore kuome gi tekone duto. 7Ne aneno komonjo imno kokecho, momuko tungene ariyoka. Imno koro ne onge gi teko ma diresrego, omiyo nywok ne ogoye piny monyone, kendo onge ng’at mane nyalo konye. 8Nywogno ne medo nyiso tekone, to kata obedo ni ne oratego kamano, tunge maduong’no notur, eka kar tung’ achielno, tunge ang’wen madongo ne otwiye, ka moro ka moro ochiko tung’ achiel achiel mar piny.
Mbak Alexandra on’gere maber notho e 323 BCE kendo kare ne okaw gi jotije
an'gwen mane opogo telo e kindgi giuon.Kuom pogruok mar telono negi keto gima
noduogo oluongi ni par jo Roman.
9Bang’e tung’ moro notwi, kowuok e achiel kuom tunge ang’wen-go.
Nonyiso tekone kochiko yo milambo gi yo wuok chieng’ kod yo piny maber.10Ne odoko motegno momonjo ogend lweny mag
polo, tiende ni sulue, kendo ne owito moko kuomgi piny, monyono.
Jo Greek kod jatendgi ma
Alexandra noketho kendo okaw Tyre to neok giketho Jerusalem nikech kor mar
Daniel nonyis Alexandra kendo ne odhi timo misango kuro. Jo Roma nokao piny mar
Juda kendo negi kao kamaduong’ e dho mar kristo nikech Kristo e wuoi
madimra.Sao miwang’o nogol oko kendo kanisa nokedhi e higa mar 70CE.Korni
owache e Daniel wes mar 9 kendo oler e otas mar Ranyisi mar Jona
gi sigana mar chungo kendo temple(No. 013).
11Yea,ne ong’ongore kendo nopiem gi jatend ogend lweny mag polo, 12mi nomiyo misengni mane itimo pile ni jatelono ogik, kendo omiyo lemo mar Hekalu bende ogik.
Tung’ noket mondo
oket par ruodh, kasto iore piny e kuonde mag dinde mondo okaw mifuano e kuonde
par ruodhi e kitap Daniel wes mar 2.
13Eka nawinjo achiel kuom joote kawuoyo gi moro kawacho ni biro kawo dhuolo maromo nade ka lek ma timo sawo mapile giweche maowe e kuonde maler mokete ebwo tielo? 14eka nonyisa ni ni e ndalo 2300: ema ibiro dwoke kuonde maler.
Dwoko mondo gik
moko obed kare en wach momako jo Jerusalem. Jerusalem ne oket ebwo jo Roman
kuom dhoulo mar higa mia achiel. Jerusalem noket kaka par piny mar Israel kane
okawe gi David e hike mar ca.1005 BCE. Mano bed achiel gi Judea kaka wigot
maler mar Zion.
Daniel neok owinjo tiend fwenyno
kendo nokwayo mondo ohulne omiyo malaika Gabriel Nokon kod jatende Michael
mondo mi olokne.
15Kendo wechegi notimre ka kata an Daniel ne anenogi e fweny mane adwaro mondo ang’e tiende eka bang’e ne aneno dhano16kendo ne awinjo dwond dhano e kind kar kungo mar Ulai mane oluongo kawacho ni Gabriel ket ng’atni mondo ong’e tiend fwenyni.17kendo nosudo gi kama na chung’e maluoro nomako wang’a:to ne okona ni, winja,in wuod dhano ndalo biro ma fwenygi nobi e ndalo mar giko.
Fwenyni kare ne en
mar ndalo giko to ne nitiere tudruok gi gik mano kor e ndalo giko.
18kane owuoyo koda tone an enindo matut kendo wang’a neng’iyo piny:to ne omula ma oketa ka wang’a ng’iyo malo. 19ne okona ni kik ibed maluor ebiro keti ing’ee gik mabiro timore endalo giko e saa mao winjre 20Im man gi tunge ariyo mane ineno cha, nyiso loch Media gi loch Persia. 21To nyuok nyiso loch Gris, kendo tung’ maduong’ manie pat wang’e nyiso ruodh Gris mokwongo.22Tunge ang’wen mane otwi kane tung’ mokwongo osemukore nyiso loch ruodhi ang’wen ma biro betie ka pinyno osepogore, to ok ginibed motegno ka loch ruoth mokwongo. 23Ka loch ruodhigo ochiegni rumo, kendo ka gisetimo richo mang’eny moromo kumo, to ruoth moro ma wiye tek, makwiny kendo ma jamriambo, biro wuok. 24Enobed gi teko mathoth, to tekono ok nobed mare owuon. Enokel masira malich, to gimoro amora motimo nodhi maber. Enotiek joma rateke kaachiel gi jo-Nyasaye. 25To nikech oriek, yorene mag miriambogo biro miyo otimo gimoro amora modwaro. Enobed jasunga kendo notiek ji mathoth apoya. Kata mana Ruodh Ruodhi bende nopiemgo, to ruodhno ema notieke, to ok gi lwet dhano. 26Fweny mar misengni mitimo okinyi godhiambo pile ma osenyisi tiende, en adier, to kik ihul wachno ni ng’ato, nikech pod kinde malach biro kadho kapok otimore. 27Bang’ mano, an Daniel, chunya nobedo mool, mi abedo matuo kuom kinde mogwarore. To bange ne aa malo, mi adok e tich mane ruoth osemiya. Kata kamano fwenyno ne odhiera, kendo ne ok anyal ng’eyo tiende. (KJV)
Lero mar tie fwenyruokni ema.
Wan'geyo koya kuom ndiko ni
otudore kod Medes gi Persian kod jotendgi, jo Makedonia kod jo Greek, e pinygi
kod Alexandra kaka jatendgi nyaka e thone negipogo pinyno e kind jolupne
an'gwen.
Alexandra notho e 323 BCE. Ne
oonge n'gama ne oweyo mondo mi okaw kare, mae nokelo lweny e kind jolupne an’gwen
mondo gitelne piny, jaode ma Roxana
nyathi ruoth mar Bactria, nonyuolo
wuoyi tok thone, nyathino ema nonego obed ruoth tok babane to kata kamano, Cassander, achiel kuom jolupnego
nonego nyathino kaachiel gi mingi.
Laro telo mar jolupne go nodhi nyime
nyaka 315 BCE eka ji kotelnegi kod jotelogo moyie mondo opog pinyno nyadin'gwen.
Daniel koro pogruokni e Daniel 8:21-22. Jotend lweny ang’wen gi nong’ere ni Diadochoi, mo ohuloni ni jolupgi gi dho
Greek
Jotelogi gi kuonde manegitelone:
Ptolemi Lagi notelone Egypt,
Palestine, Arabia, kod Peterea. Nikonye kod Soleucus. Soleucus emane omi
Babylon mokwongo to nogole oko kod Antigonus. Antigonus notelo Syria ne
Babylon, kod Asia madiere.
Cassander nobed ruoth mar
Macedonia gi Greece. Lysimachus nobed ruoth Thrace gi Bythinia.
Medo dhi nyime mar lwenyni e kind
Diadochoi noneno Antigonus kaka jatelo marachie mogik e higa mar 312 BCE kendo
joode nowuok odhi Makedonia kamane gibetie e piny manegiloko margi. Ler kod ber
mar lwenyni kowuok e dhao mar Granicus nyaka e dhao mar Ipsus oler maber piny kae
nyaka tudruok mare kod kor manyiso ndalo giko.
Pinje an’gwen gi noduogo obedo ariyo
kaluwore kod Egypt ebwo Ptolemies kod Asia ebwo Seleucids. Jo rumi ban’ge
nohewo Seleucids kendo pinyno nobedo mar
Rome. Negiketo piny mar lemo mane oket
kod miriambo. Negi nego joge Nyasaye kuom higni alfu mia ariyo ban'g ma negineno ni gin Nyasaye nyaka koro
lamgi.
The
subsequent divisions were reduced to two based on Egypt under the Ptolemies and
Asia under the Seleucids. The Romans later defeated the Seleucids and the
empire that grew from that system was Roman. The religious system they created
was based on deceit, and truth was cast to the ground. They have destroyed many
mighty men and the people of the saints have been killed by them for almost two
thousand years. They became magnified in their own minds and declared
themselves to be gods both as emperors and as religious leaders or popes.
Ma onge chiwo siem obiro kedho
mang’eny kendo obiro chung’ kuom jok moyier, mano nyisowa ni nitiere geno nyaka
e ndalo giko ma Mesiah biroe mondo okao joma oyier. Kar timo misengni mitimo
pile, to richo malich ema ne itimo, mi dini mar adier nowit kucho. Tung’no
notimo gimoro amora modwaro.
Tun'gni noningo oket tun'g kendo
nidhi kuon'ge kendo mar Nyasaye nedhi betie.
Bang’e nawinjo ka malaika moro
penjo malaika machielo niya, “Gik mane otimore e lwenygo biro siko kamano nyaka
karang’o ka richo malich ema itimo kar misengni mitimo pile, kendo ka ogend
lweny mag polo gi Hekalu inyono piny?”
Nodwoko niya, “Nyaka kinde ma
misengni alufu ariyo gi mia adek mitimo okinyi godhiambo kadhi. Eka nochak
opwodh Hekalu kendo.
Chier mar Jerusalem en gimaber
ahinya mamoro ji. Jerusalem no mo jorumi to negikethe kendo nyone gi
tiendgi, Jerusalem nobedo israel ban'g
loch mar David .
An Daniel natemo mondo ang’e
tiend fwenyno, mi apo ka aneno gima chalo dhano kochung’ e nyima.
Eka nawinjo dwol machalo dwond
dhano kaluongo gi loka machielo mar aora Ulai niya, “Gabriel, nyis jalo tiend
gima ne oneno.”
Omiyo Gabriel nobiro mochung’
buta, mi kihondko omaka, mapodho piny. Nowachona niya, “Wuod dhano, winji!
Fweny mane inenono nyiso gik mabiro timore e ndalo giko.”
Fweny me en saa mar giko to
nenitiere gima ne otudo gik manenie fweny kod gik mane dhi timore e ndalo giko.
To kane owuoyo koda, parona ne
olal, mana kama ne apodhoe aumano. To ne omaka mochunga, eka owachona niya,
“Adwaro nyisi gima notimre bang’ masiche ma mirimb Nyasaye osekelo, nikech
fwenyno nyiso gik mabiro timore e ndalo mag giko ma Mesiah biro waro e joma
oyier
Saa
mar Fweny
Saa mar fweny chakre lweny mar
Granicus e dwe mar abich 334 BCE.
Jo Persia neni e bwo telo mar
Dairus 3 mane iluongoni Codomanus, ne en ruoth mogik mar Achaeminid mar Persia.
Nonro mar Wikipedia wacho ni
Bagoas nonego ruoth Ataxerxe 3 mar Persia e 338 BCE kasto onego wuode ma arses
336 BCE. Bagoas noketo codonannus koparo ni Tiyo kode nedhi bedo mayot.
Codonannus ne wat mabor mar od ruoth manopandore kaka ja loch mar lweny kod jo
cadusii. Codonannus ne en wuod Arsames ma wuod ostanes, achiel kuom owete mag Artaxerxes
and sysigambi nyar Artaxexes 2.
Bogoas notemo nego Dairus kane
oseneno katame tiyogo komiye sum, to nofwenyo mi ochune mondo omadh sumno.Par
loch mar Persia nobed matek rito kendo ngenyne norit gijoma igi nericho kendo
jok mane girito nekwedogi.
E 336 BCE, Philip 2 mar Macedon
wuon Alexandra, noyiene gi jo Corintho kaka Hegemon mondo ochak dhao mar kuoro
kod jo persian kendo nakelo wan’go hekalu
mar Athenian e thaw mar lweny mar ariyo mar jo Persia.Ne gi oro
jolwenjgi nyaka Asia ebwo jatend lweny Parmenion gi Attalus’’kao’’jo Greek
modak ebwo Persia.Ne gi kao taonde madongo e Greek kochakre Troy nyaka aora mar
Maiandro.Philip ne onegi kendo wechegi nochung gi dhone kendo Alexander nokaw
kare karito Macedonia gi kuonde modong’ mag Greece.
.
Kane Ochopo 334 BCE Alexandra
mane ja higni 20 sechego, kane osebedo kaka Hegemon gi jo Corintho okao kar
babagi nomonjo Asia kaka wi jo Macedonian gi jolweny Greece,eka bange omonjo jolweny Persia gi jolwenje 8000 e aora
Granicus e dwe mar abich higa 334 BCE machiegni gi Troy.
Lwenyni notimre e yo maya Abydos nyaka Dascylium
(machiegni gi Ergili e piny Turkey) e kama in'gadoe aora Granicus (masani
ong’ere ni Bica Cay)
Ondiki e Wikipedia ni
http://en.wikipedia.org/wiki/Battle_of_the_Granicus
‘’Non'gado Hellespont koya Sestos
nyaka a abydos.ka gi sodo nyaka yoo mar Dascylium ma en kar loch mar
Satrapy,Phrygia.Kuonde e Satraps mar par loch ma Persia noriwre kilaro Bengi
mar aora mar Granicus.Jolweny ma Greek,Memnon,Rhodes nochiwo paro mar wang’o
cham mokan ka gi kedo gi Alexander to pacheno negitamre’’(ibid.)
Ranyisi mar lwenyni pok obedo ni jo lweny
adier nikech jo persia neok nyal lweny kendo seche duto Alexandra ne
ogen'gonegi gima ne omiyo odwa wito ngimane.Jo Macedonian noloyo lweny mani
goyo gi riwruok mag jolweny mar jo Persia gi jolweny 8000 mar jo Greek.Jomano
nodho e lweny ne tin kaluwore gi kaka gipime.
Teko mane otiyo ranyisi ondiko
kamae e Wikipedia.
Macedonia kod jaasikgi ma jo
greece kotelnegi kod Alexandra gi macedonia jolweny 5,000 madhawo koidhi faras
kod maromo jolweny 30,000 maok oidho gimoro Persians ebwo ‘’jo committee’’ mag
Satraps mane nigi jolweny 10,000 madhao e lowo 8,000 kod jolweny 15,000 Persia moidho
faras.
Kwan margi kaluwore kod dwaro
mopogore opogore, kaka Macedonia ne nie kind 30,000-35,000 to jo Persia kwandgi
nie ekind 25,000- 32,000.
Tiegruok malongo mar jo Macedonia
Phalanx omiyogi giloyo lwenje mang’eny ebwo telogo
Lwenje mamoko
gi jo Persia
E 333 BCE, Darius owuon nodhiye
pap kod Alexandra. To jo Persia kata nobedo ni negidhuro, nohewgi mogogi mologi
gi jo Issus ahinya kendo nochuno Dairus mondo oringi.Alexandra nomako gik mane
odon’g machalo gach faras mar Dairus, kambine nyaka anyuolane. E 331 BCE nyiek
chi Dairus miluongo ni Statira notho kanyuol ka ne en e od tuech. E Dwe mar
ochiko e higano, Darius notemo wuoyo kod Dairus mondo giwuo to notamore kendo
nochako ohewe e lweny mar Gaugamela. Jariembo mar Dairus nonegi kendo Dairus
nolwar piny. Jo Persian noweni onege kendo negigomo. Dairus noringo nyaka
Ectabana mondo okaw jolweny mamoko. Sechego Alexandra nokaw Babylon, Susa kod Persepolis
ma Persian kaka mare.
Dairus noduogo onegi gi Satrap
chik mar Bessus dwe mar abiriyo 330 BCE,mondo odwok Alexander piny, Bessus
noduogo okaw kom motelo kaka Artaxexes v. Alexandra noiko Dairus e yo manyasi
kendo ban’ge nonyuomo nyar Dairus ma nyinge statira e Opis e higa 324 BCE.kaluwore
gi Plutarch, Alexander mano kawo Darius catamites eunuch Bagoase wikipedia)
http://en.wikipedia.org/wiki/Darius_III
_of _persia)
Giko
Ne en lweny mokwongo e aora
Granicus e 334 BCE emane nyuok ma Alexandra obiro e piny kendo dirore kuom
ruoth persia. Lwenyni emakelo chak kor.
Oningo obedi ni ndalo 2300 mag
kor chakre 334 BCE to rumo 1967. E higa mar 1967, jo iIsrael nosedhao kuom
ndalo abirio kendo bedo joloch. Jo Arab ne odich kata ban’ jo Israel kwayo gi mondo Hussein
mar Jordan obed kuonde duto. Jo Arab nohew kendo aluora mar Jordan nokaw kod jo
Israel magijotie.mano ne otin’go nyaka Jerusalem. Kuom mano ban'g higni 2300
chakre lweny mokwongo mar jo greek e lowo mar jo persians, Jerusalem nokalo e
lwet jo jewish.
Kata kamano magi duto oknyis
maber chakruok mar ndalo giko kapok biro mar yesu to kelo nyaka e lweny
machielo kama jolweny monjoe wuod ruoth mogwel, ma en Yesu kristo e duoke.
Kor mawuoyo kuom duoke kaka ne en neok onyiso ni hekalu nidhi ger kuom ndalo 2300 to kata kamano nidhi duoke Juda e ndalo kogik. Biro bedo e seche moko ndalo 2300, kid higni abiriyo e ndalo giko ma nee kor biro machiegni kendo kristo tieko lemo mar miriambo.
E higa mar 1967 e chakruok mar
higni 60 kapok jii obedoe piny moguedhi mar kristo, ondike e wuok kaka higni 30
mar yuago Musa mabro rumo e higa mar 2027 nee otas mawuoyo kuom Higni piro adek
mogik:temo matek mogik (No. 219).
E higni 60 wabiro neno lweny kod
chopo mar kor e ndalo giko.
Israel kod Jerusalem biro neno
dhao e ndalogo mar laro Megiddo kaki inyiso ei Lweny mar Hamon
Gog (No. 294).
To ka orumo to Israel biro
chorore Euphrates gi Jordan kod Syria
nyaka Lebanon biro bedo achiel kuom piny mar Israel ebwo Messiah
Ndiko mar Bullinger e chapta 8
Wes
mar 1
E
higa mar adek-Bullinger wacho ni ‘ Daniel ne ja higa 87’
Fweny-
kaka fweny manie Daniel 7 ma bende obedo kende to ber mondo mi ochiw ranyisi
mar kwe e buk tee.
Ban’ge-
higni ariyo ban’ge e rumb jo Babylon nikech Belshazzar notelo kuom higni
man’geny mokalo ariyo.
Wes
mar ariyo.
Ne
an e-ne an e. Daniel noseweyo tich kanyo (
ediere mag lokruok mar Nebuchadnezzar) Nehemia kod modecai ne ni e doho
mar Astyages ( Nehemia 1:1) ni Daniel neni kanyo kendo nondike kod Astyagas
kendo oler e Daniel 8:27
Shushan-
ruodh pinje duto mag persia.
River-
mana kae kod Daniel 8:3, 8:6.
Wes
mar 3
N'giyo-
non’giyo
Nyarombo-
e Daniel 8:20 oloke koya persia, nyarombo en ranyisi mar Persia.pod oyudore
nyaka kawuono e pesa mar jo persia. Ruoth rwako wich mar mula mar rombo
Tunge
ariyo-e Daniel 8:20, olokgi kaka ruodhi mag Medes kod persian.
motelo-
Cyrus nobedo malo malo wuongi Astyages. Gite ne gintie sama Daniel noneno
fweny. Daniel 8:20.
Wes
mar an’gwen
Dhiro-
bedo makech saa duto
Yo
imbo- kadhi yo imbo. Ok en wach achiel kod manie Daniel 8:5.
Bedo
mon’gere-notimore majasunga.
Wes
mar 5.
Nyuok-
en ranyisi mar greek, kaka rombo ne en mar jo Persia.( Daniel 8:3) nikech joma
ne obiro ma otelonegi ne onyis kod jakor mondo gikaw diel otelnegi mondo giger
pinygi, Gima ne gitimo mane giluongo pinyno ni Egeae.
Koya
yor imbo- ok en kuma ne giyaye to mana yo mane giluwo Daniel 8:4.
Ewi-
e wi gimoro
Minyal
nen- mayot mondo one
Wes
mar 6.
Noringo
ire-nyiso kaka Alexandra nokaw piny piyo, kuom higni 13 mondo okaw pinyte
Wes
mar 7.
Nodhir
kod mirima- nowuok kende kod mirima, mirima mar ketho mane onego obedie
Onge
n'gama ne nyalo-onge chopo mar.
Lwedo-
teko, nikech teko mane oket kode.
Wes
mar 8.
Nobedo
marahuma- kaluwore kod kaka Alexandra nokaw piny, gin'gwech.Daniel 8:6
Kaka-
mapiyo.
rahuma-
mon’gere kata majasunga. Daniel 8:4
Motore-
otore matindo tindo.
Nikech
en- ok nikech en.
Nobiro
kod- septuagint medo ni ban’ge.
An’gwen
mayot fwenyo- fwenyogi ok yot ahinya e kind mamoko.
Auka
an’gwen- n'gi Daniel 7:2.
Wes
mar 9.
Achiel-
en e kende.
Tun’g
matin- Daniel 7:8 kama onyisie ni nyingni gi jogo, Daniel 8:9, Daniel 8:23. Gin
mag ndalo mabiro kendo ndalo giko.
Milambo-yor
Egypt
Imbo-
Babylon kod persia.
Piny
maber- ber mare; kaka piny Israel. Ezekiel kende (Daniel 20:6, 20:15.) To
Daniel tiyo kod wachni mar piny moguedhi. Piny machal kod man e Daniel 11:16,
11:41.N'gi Zaburi 106:24 kod Jeremia 3:19, Zekaria 7:14.
Wes
mar 10
Nyaka
– nyaka to..
Jachun'g
ne gik moko- sulwe,. N’gi Fweny 12:4
Mar
jachun’g kendo mar sulwe- jachun’g machalo sulwe.
Nyonogi-nyonogi
kod tielo. N’gi Daniel 8:13, 7:21, 7:25.
Gin-
joma ne ranyisi nyiso
Wes
11.
Nyaka-
nok gin kodgi.
Wuod
jachun’g ne gik moko- Nyasaye owuon.Jachwech kendo jatelo mar gi jachun’g machalo
sulwe. Daniel 10:11, gitek mana ka Antiochus Epiphanes okaw mondo ochopgi. Onge
pek moro mabiro kuom bedo mar wachni.
Wuod
ruoth- jatelo. N’gi Daniel 10:13
Kode-....nokaw
kata nokaw koya kuome, kaka Nyasaye.
Misango
mapile- misango mitimo pile, gokinyi kod odhiambo. Kwan 28:3. 1weche mag ndalo
16:40, 2weche mag ndalo 29:7. Ma en ndalo mag giko kendo neok ochop kod
Antiochus. Tije ne en neno nyime mondo onyis chopo mare. Daniel 8:11, 8:12,
9:27, 11:31, 12:11, wuok 29:38, kwan 28:3,
Wes
mar 12.
Nomiye
tok- nokete tok. Lweny noket e wi misango mapile.
Gi
gimomiyo- kod
Nowacho
adieri- adieri nowachi.
Adieri-
adiera mar Nyasaye, kaka owach e chik mar jokor.
Notem-
notimo kod chandruok Daniel 8:24
Nodhi
nyime- mi notieko
Wes
mar 13
N'gat
Nyasaye- mowar,Daniel 4:13, Rapar mar chik 33:2, job 5:1, 15:15. Zaburi 89:5,
89:7, Zekaria 14:5,
Jatich
Nyasaye nogo- moro,kata machal kamano kaka nie Ruth 4:1,
Achiel
maber- kata maber kaka ni jon'gad bura 13:18, isaya 9:6, Zaburi 139:6
Marom
nade...? Penjo kuom ndalo mowachi kuom misango mapile .
Wuoyo
kuom- misango mapile( nokaw)
Kendo-
tero kendo( chako ) n'ganyo.
Chiwo-
kata tok chiwo
Jachun’g-kae
en jachun’g nying matek mar jotend lee mopidhi. N’gi kwan 4:23, 4:30, 4:35,
4:39, 4:43, 8:24, 8:25,
Wes
mar 14
An-
septuagint, syriac kod vulgate somo en
Ndalo
2300- Daniel 8:26
Ndalo-
odhiambo kod okinyi, saa mar misango mar misango mapile.
Waro-
mowar, kae timore kaka Daniel 9:24,
Wes
mar 15
Dhano-dhano
maduon’g, jo Hibrania. Kae en Gabriel kaka nyinge
Wes
mar 16.
Mar
dhano- Hebrew, Adam.
Gabriel-
mokwongo kuom malaike ariyo ma oluongi e wes ni. N’gi (Daniel 9:21, Luka
1:19,1:26) maluwe en Michael( Daniel 10:13, 10:21, 1:12, Jude 1:9, Fweny 12:7
Wes
mar 17.
Wuod
dhano- mana Daniel kod Ezekiel emanoluonge mopogore ni janabi. Zaburi 8:4,
Endalo
mar giko- ma nyiso sama ne fwenyni ohulo, Daniel 8:20-25 ( kendo e Daniel
8:23-25) N'gi Daniel 7:26, 9:26, 11:40,12:4,12:9, 12:13 kod mathayo 24:14.
Wes
mar 19.
Giko
mar giko- ranyisi mar saa mar chopo mar fweny.E seche mane owachi.
Wes
mar 20.
Ruodhi-
kae e Daniel 8:20 wan kod chakruok mar loko machakore gi gik machon ma kor (
mar ndalo mabiro) oketie.
Wes
mar 21.
En
ruoth mokwongo- nyiso ruoth mokwongo maen Alexandra. Daniel 8:5
Wes
mar 22.
Pinje
an’gwen- nowach ni negin 1, ptolemi( Egypt, Palestine kod kuonde mamoko mag
Asia) 2, Cassander ( Macedonia, Greece) 3, lysimachus ( Bithynia,thrace, mysia)
4, seleucus( syria, armenia kod ugwe ma Euphrates). To dhi nyime martend
Alexandra norumo kuome kendo ok chak nen
kendo nyaka tun’g matin chopi.
Pinyno-
septuagint kod vulgate somo pinye.
Ok
e teko ne- ok kod Tim mar Alexandra.
Wes
mar 23.
Saa
masanj mar pinygi- ma e ranyisi ma nyime kaka loko mar fweny
Obiro
giduto- nopon'go rapim margi koro pok opon'g. Mano en goch ne jii duto matemo
keto piny maber, mondo ofweny pinyruodh Nyasaye e piny.
Ruoth
makech-ruoth maduon’g ahinya. Achiel kuom nying joma okwedo Nyasaye. Daniel 7:8
Wes
mar 24.
Ok
gitekone owuon- ok onyiswa kae n'gama chiwo teko to ok owewa e mudho. Fweny
13:2, kod jo Thesolonika mar ariyo 2:9, 2:10 wacho maler e wachni.
Joma
owar- jogo mar n'gama ler mar Nyasaye., Daniel 7:18, 7:22,
Wes
mar 25.
E
biro muke maonge lwedo- mondo iwinj ma, som isaya 11:4. 2Jo thesolonika 2:8,
Fweny 19:19, 19:20, N'gi Isaya 10:12, 14:25, 31:8, mika 5:6-7, Zephania 2:13,
Zekaria 10:11, Nahum 1:11
Wes
mar 26.
Odhiambo
kod okinyi-olokgi kaka bedo ndalo 2800. Onge n'gama nyalo loko lokono ma wachni
gin higni
q