Christian Churches of God

 

[F027vii]

 

 

 

 

 

Pach jandiko kuom Daniel Chapta 7

 

(Edition 1.0 20140327-20140327)

 

Nyiso kuom ndalo giko kod lwenje kapok duok Yesu ochopo.

 

 

Christian Churches of God

PO Box 369,  WODEN  ACT 2606,  AUSTRALIA

 

E-mail: secretary@ccg.org

 

 

 

(Copyright © 2014, 2020 Wade Cox)

(tr. 2022)

 

 

Ndikoni oyieni cope mipoge ne jomoko maoki iloke kata irucho weche moko, jago chapa mar ndikoni nyaka ndik nyinge gi dhuolo mochiwoni nyaka ket kanyakla.Onge chudo mainyalo kwa kuom pogo ndikoni.

 

 

This paper is available from the World Wide Web page:
http://www.logon.org and http://www.ccg.org

 

 


Pach jandiko kuom Daniel Chapta 7


Mokwongo

Daniel 7 bedo ekind mbak ariyo mar warruok mar Daniel e bur sibuoche e tend Dairus ban’ge kuom Cyrus kod persian. Ndiko wuoyo kuom higa mokwongo mar Belshazzar wuod Nabodinus, ruoth mogik mar Babylon(555-539BCE). Nabodinus nolu ban’ge kod Cyrus kaeto Darius mowach e wes mar 6 bang’ Cyrus. Belshazzar neok okaw telo ban'g wuon mare to notelo kode kaka wuod ruoth.Nabonidus noweyo town maduong’ kodhi yo podho chieng’ kendo nobedo maonge e town maduong’ e shasni mag yawo higa kuom dhuolo mar higni apar,koro nimar higa mokuongo no ekwenogi ne en higa mar ariyo ne Nabonidus 554 BCE kata ne chakre e higa mar 555.

 

Nebuchadnezzar notiyo chakre 605 BCE nyaka 562 BCE. Kendo ban'g mano wuode ma Evil-Merodach 562-560 BCE nokaw kare.Nabonidus oluongo mana Nebuchadnezzar gi Neriglissar kaka ji ariyo moluwo teloni maok oluongo ruoth kata jomoko e Bablon e weche mar ndalo.Neriglissar ne en ruoth chakre 560-555 BCE.Daniel ne ngima ndaloni te chakre 597 ka en ng’ama tin nyaka 555/4  ka wat ne en gi higni 62 mane oneno e fweny ma lowre e wes mar 2.En gima ber ni weche mondigi etenre gi kaka weche noluwore ei 2:42-43.

 

Wes mar 7 ni ondiki gi dho chaldean kendo luwo gik mane otimore 2:42-43, mane odwa chalore gi ndalo giko, saa ni obedo e ndalo giko mar jo Gentile mokao chakre 2520 higni mar jo Gentiles nyaka loso mar par loch ruodhi e ndalo mag giko mano chakre e higa mar 1914-1918 nyaka rumogi e higa mar 1996, gi chakre e dhuolo mar par loch ruodhi mar ondiegi kochakre e higa mar 1997(nee kendo eo tas Lwar mar Egypt kidieny mar ariyo:lwenje mogik (No. 036_2)..

 

Daniel 7:1-28.

E higa mokwongo mar loch Belshazar ruodh Babulon, an Daniel ne aleko, kendo aneno fweny gotieno. Ne andiko lekno e kitabu, 2kendo gima ne aneno gotieno chalo kama: Yamo ne kudho moa koni gi koni kendo nam noloko marach. 3Eka ondiegi ang’wen madongo dongo man gi kido mopogore opogore nothinyore, kowuok e nam. 4Ondiek mokwongo ne chalo gi sibuor, to ne en gi buom ka buomb ongo. Kane pod ang’iye, ne aneno ka buombenego opudh oko, kendo ondiegno oting’ore malo, mi ochung’ ka dhano. Eka ne omiye paro mar dhano.

 

Mae bedo kaka Babylonmangi tielo mar nyinyo e kido mar wes 2 mane en kar par ruodh mar jo Roman. Kendo tielo mar lowo kod nyinyo ne en Rome mowar mondo obedie chakre 590 CE nyaka 1850 e Rome kaeto nidhi kawe kod ondiek  e pinje jo rochere.Ne odhi bedo kar par ruodh mogik mobedo koa kuom teko e dhuolo mar 19th gi 20th.Noketi ni par ruodh nobed ruodh jo nyandwat ekaka nyaka ondiek mar ang’wen.Ndiko ni ne ogol maoket maochung’ e pach dhano e ndalogo mogik,koro olokre kendo obedo gima isomo etieng’ mar ondiek mar ang’wen.

5Bang’e ne aneno ondiek mar ariyo, ma chalo gi dubu, kochung’ gi tiendene ma yo kachien. Ne oriwo ng’ede adek e dhoge, kendo ne awinjo ka dwol moro wachone niya, “Cham achama ring’o nyaka iyieng’ chuth.”

 

Ma ne en piny mane otin'go Russia kendo ne onego dhano gana gi gana e ediere mane obetie.

N'gede adek e dhok okaw kuonde maok tinne bombe mag Baltic mane otin'go pinje adek ma inyalo luong’ni jo Soviet.Mamoko wuoyo kuom adek mag jo Asia.

6Kane pod ang’icho, naneno ondiek machielo machalo gi kwach. Ne en gi buombe ang’wen e dieng’eye ka mag winyo, kendo en gi wiye ang’wen!

 

Bende ne omiye teko mar rito piny. Ma ne en ondik mar adek mane omi teko kendo nowuok oko ei pi kod teko mar dhano, kwach nyalo bedo sibuor kata ondiek. Onyiso pinje mag Asian nyaka dier piny kod tun'g piny mar ugwe.

 

E ndalo giko, ondiek mar an'gwen Olosi koya kuom pinje adek kendo gin e lith tiende adek mag nyinyo kod lowo, maloso kido manie wes mar ariyo.

 

Nolose mondo obedie telo kuom higni piero adek mar tend piny.Ne opangi koa Club mar Rome e higa mar 1956 gi pinje 10 mane nigi oteku maduong e yor ohala mane onge piny kata achiel mane nyalo pingo,Tokata kamano negi tiyo gi teko mar jolweny mar ruoth jo nyandwat e bwo NATO.

Daniel 7:7-8 Bang’ mano, kane pod aleko, ne achako aneno ondiek mar ang’wen. Ne onenore malich ahinya, kendo ne en gi teko mang’eny. Bende ne en gi leke madongodongo mag chuma, kendo ne osiko ochiemo achiema konyono gimoro amora modong’ e piny. En ne ok ochal gi ondiegi adek mamoko ka, kendo ne en gi tunge apar.  8To kane oyudo ang’iyo tungego, ne aneno tung’ moro matin kawuok e kind tunge mamokogo. Tung’no nomuko tunge adek mane oyudo ni kanyo chon, mondo owene thuolo. Tung’no ne nigi wenge ka mag dhano, kod dhok mawacho weche mag sunga.

 

Weche manie Daniel 8 nyiso lweny man e kind Medes kod Persians kagikao Babylon. Wes mar ochiko wuoyo kuom kor mar hekalu kod podho mar Jerusalem tok jumbe 70-71 CE. E wes mar 10, Daniel nomi fweny e higa mar adek e tend Cyrus kendo nokone ni weche mane dhi luwo ne en mar ndalo mabiro, kendo nokete mondo mi owinj ni jo Greeks nedhi kawo telo kowuok kuom jo Persians kendo wuod ruoth mane owuoyo kod Daniel nedhi bedo gi lweny gi wuod ruoth mane rito jo Greeks. Chenroni nochakore e lweny mar Granicus kendo norumo ban'g okinyi kod odhiambo maromo 2300 nyaka reso mar Jerusalem egiko mar higa mar 1967 (nee kendo Kakopangi weche mag higa (No. 272)) koro dhi mbele kawuoyo kuom lwenje mag ruodhi e pinje ma malo gi piny kowuok Persia nyaka e odiochienge mag giko.

 

Wach manie Daniel 7:7 wuoyo kuom gik mane otimore e Daniel 11:40-45. Magi ne gin lwenje mag ndalo giko kendo nyaka loch mar ondiek kaka noloyo par ruodhi moko adek maoketogi e bwoye nyaka piny maler gi pinje te kuom dhuolo mar dweche 42.

 

Daniel 11:40-45

“E kinde ma loch ruodh Siria chiegni rumo, ruodh Misri biro monje, mi ked kode gi tekone duto, kokonyore gi geche lweny gi joidh farese kod mende mang’eny, mi omwom mana ka aora ma mwomo genge. 41Bende enomonj piny Israel ma jaber, mi oneg ji gana gi gana. Piny Edom gi piny Moab kod piny Amon mane odong’, to notony. 42Enomonj pinje mang’eny ma kata mana Misri bende ok notony. 43Enoyak dhahabu gi fedha mopandi mag Misri, kaachiel gi mwandu mamoko ma nengogi tek, kendo enolo piny Libya gi piny Ethiopia. 44Bang’e weche moko moa yo wuokchieng’ gi yo nyandwat nomiye luoro, mi noked gi gero malich, kendo noneg ji mang’eny. 45Bende enogur hembene madongo dongo e kind nam gi got maberie moloyo ma ogerie Hekalu. To enotho kuno, ka onge ng’ama konye.

 

Saa mar bedo mar ondiek mar ariyo kod adek timore e seche matin mar lweny. Ma e saa mane iluongo e buk mar fweny nia lweny mar abich gi mar auchiel. Achiel kuom adek mar dhano ibiro negi e lwenjego. E saa mar dweche 42 mane ondiek, jonabi mag miriambo kod joma ok on'geyo Nyasaye biro telo kowuok Jerusalem kendo ibiro talgi gi joneno ariyo ma oor gi Nyasaye mabiro chun'g e mbelegi. Magi biro bedo Enoka kod Elija. Kaeto wamenyore gi biro mar kristo mondo mi okaw telo mar piny mondo ores pinyruoth polo Joneno (Nyaka joneno ariyo (No. 135) kendo Lwenje mogik kidieny mar ariyo: odiochienge 1260 mag joneno (No. 141D)..

 

Eka waneno biro mar Messiah mondo okaw rito piny mondo odwok loch mar polo (e paper mar Wuodho gi Messiah (No. 210A) gi Lwenje mar mogik kidieny mar adek: Armageddon gi tawni mar mirimb Nyasaye (No. 141E) gi Lwenje mag giko kidieny mar adekB: Lwenje mag jok maok dwar Kristo (No. 141E_2)). 

 

Daniel 7

9Kane oyudo pod ang’icho, kombe mag loch ne oket kanyo. Eka ng’at moro machon ma nyaka nene, ne obet e kom achiel. Lepe ne tar ka pe, kendo yie wiye ne chalo gi yie rombo marachar thiriri. Kome ne en mana mach maliel, kendo ne en gi tiende motimo mach mosiko ka liel aliela. 10 Mach nodhuolore kanyo mana ka aora mamol. Ne nitie ji gana gi gana kanyo matiyone, kendo ji tara gi tara mochung’ e nyime. Eka bura nochakore, mi oyar kitepe.

 

Kitepe noyaw mondo mi onyis joma ne ochier mokwongo. Magi gin joma ne oyier (nee e paper mar (Polo, Mach kata chier mar joma nodho (No. 143A). E sechegi mar biro mar kristo,joma kwedo Nyasaye kod jonabi mag miriambo iwan'go kendo piny ondiek iketho. Magi be egik ma ondikie Daniel 12:1-13. Gik matimre gin nyadi 1260 odichienge mar joneno mag giko ma joma ler biro bedo moluor,en bang’ higni adek gi nus ma wabiro chier kako ondiki e wes 12

11To kane pod ang’icho, ne awinjo ka tung’ matin cha pod wuoyo awuoya, kawacho weche mag sunga. Eka ne aneno ka oneg ondiek mar ang’wenno, mi owit ringe e mach, kendo owan'g Morumo pep'

 

Ondiegi adek mokwongo ka neok onegi kendo ngimagi nomedore. Ne en sechegi e mane okethie piny ondiegi e ma Kristo biro chakoe kod jogo mane oriwore kod ondiegi.

12To ondiegi adek mamoko ne ok oneg, to ne owegi kuom kinde moko moromo. To kata kamano ne omagi teko.

 

Kasto waneno ka Kristo biro e ndalogo kendo nomiye teko duto e piny.

13Kane aleko gotienono ne aneno gima chalo dhano kabiro ei boche polo, mi oter ir ng’at ma nyaka nene. 14Eka ne oyudo teko gi duong’ kod loch mar rito piny, mondo ji manie piny ngima, bed ni gia e dhoot mane, kata giwacho dhok mane, otine. Tekone ne biro bedo mosiko, kendo lochne bende ne onge ng’ima nyalo ketho.

 

Wuod dhano omi piny ruodhe e wes mar 13-14 kendo wuod dhano nobedo e dierego kendo nomiye pinyruodh polo. Mae chenro mar kwedo kristo maok nyal winj kod jomamoko.

Pinyruodhni nomi kristo kendo kod teko mi oketh piny duto.Waneno mae e otas mar Lwar mar Egypt: koro mar tor mar lwete Pharaoh (No. 036) koa kuom Ezekiel 32:1-8 gi Kidieny mar ariyo: Lwenje mogik (No. 036_2).

 

Kasto Daniel nomi ler mar wachni,

 

Daniel 7:15-18

Fweny mane anenogo nobwoga, mi chunya ochandore ahinya. 16Omiyo ne adhi ir ng’at achiel kuom joma ne ochung’ kanyo, mi apenje mondo onyisa tiend fwenygo. Eka nonyisa, kowachona niya, 17“Ondiegi ang’wen madongogo, nyiso loch ruodhi ang’wen mabiro bet e piny. 18To jo-Nyasaye Maduong’ Moloyo biro yudo loch mar rito piny, kendo ginisik gi lojno nyaka chieng’.”

Kaeto waneno kaka piny ondiegi en jo modagi kristo makelo dhao gi kanisa.

 

Daniel 7:19

Bang’ mano ne adwaro ng’eyo ngech ondiek mar ang’wen, mane kite opogore gi kit ondiegi mamokogo, kendo mane nenore malich mabwogo ji. Ne en gi leke mag nyinyo kod kogno mag mula, kendo ne osiko ochiemo achiema konyono gimoro amora modong’ piny. 20Bende ne adwaro ng’eyo ngech tung’ apar mane otwi e wiye, kendo ngech tung’ achiel mane owuok bang’e, momuko tunge mamoko adek. Tung’no ne nigi wenge, to bende ne en gi dhok mawacho weche mag sunga, kendo ne onenore maduong’ moloyo tunge mamoko duto te.

 

Lweny ni ichungo gi kwayo Nyasaye kendo jotichne ireso gi kwayo kod bura ma in'gado negin. Ping mar an'gwen mar ondiek kasto ileronwa,

 

Daniel 7:21-25

 To kane pod oyudo ang’icho, ne aneno ka tung’no kedo gi jo-Nyasaye, mi oloyogi, 22nyaka ne ng’at ma nyaka nene obiro mong’ado bura ka chwako jo-Nyasaye Maduong’ Moloyo. Kinde koro ne osechopo ma jo-Nyasaye yudoe loch mar rito piny. 23Eka ne onyisa kama, “Ondiek mar ang’wenno nyiso loch mar ruoth mar ang’wen ma biro bet e piny, kendo nobed mopogore gi loch mamoko duto. Enokwak piny duto, kendo nonyone piny, mokethe chuth. 24Tungene apar to nonyiso ruodhi apar ma nobed e lojno. Eka bang’e, ruoth moro nowuogi mopogore gi ruodhi mokwongogo, kendo nolo ruodhi adek. 25Enobed kowuoyo marach kuom Nyasaye Maduong’ Moloyo, kendo enothir jo-Nyasaye. Bende enotem loko chike mag dinigi kod sewni maggi, mi jo-Nyasaye nobed e bwo lochne kuom higni adek gi nus.

 

26Bang’ mano, bura nong’adi mi nomiye lochne duto mondo okethe chuth. 27Eka teko kod duong’ mar ruodhi duto mae piny nochiw ni jo-Nyasaye Maduong’ Moloyo. Tekogi mag loch mar rito piny nosik mochwere, kendo ruodhi duto mae piny nobed katiyonigi kendo miyogi luor.” 28Mano e giko wechego, to an Daniel ne abwok ahinya, mi denda ojuol, to ne ok anyiso ng’ato wechego.

Ondiek kod joge makwedo Nyasaye nedhi telo ne jo Nyasaye kuom higni 1260 kochakre 590CE nyaka 1850 CE mar par ruodhi mar Rome maler togi lwenje mag giko mar dhuolo mar ariyo mag odiochienge 1260 kanyakla mar WWII ebwo Nazis gi diere odiochienge 1260 mar joneno mar jokwath mag mMessiah.

 

E higani ne en telo  mar kristo kod kanisa koya Jerusalem  chakre 2027 nyaka 3027 nyaka e higa Mia achiel mar chier mar ariyo kod n'gado bura. (nee kendo e paper Mar chier mar ariyo kuom joma odho gi jong’ad bura maduong (No. 143B))

 

Saa mor machielo en wuok maduon’g. (cf.isaiah 65)

 

Zecharia 10:10-12.

Anagolgi Misri gi Asuria, kakelogi dala, bende anakelgi e piny Gilead gi piny Lebanon, nyaka chop piny pong’ thich. 11Ka ging’ado nam Misri, to apaka nokue. Adier, kuonde matut duto mag aora Nael noduon. Sunga ma jo-Asuria sungorego nodwok piny, kendo loch mar Misri norum. 12To an Ruoth Nyasaye ema nami jo-Israel teko, mi ginipaka ka gimiyo nyinga duong’. An Ruoth Nyasaye ema awacho kamano.”

 

Zekaria 11:1-3

A Lebanon, yaw dhorangeyeni, mondo mach owang’ yiendi mabeyo mag sida! Zekaria 2Ywaguru un yien duto, nimar yiend sida osepodho. Adier, yien madongo osekethi. Un yiend Bashan, ywaguru, nimar bungu ma yien odichie osebeti. 3Winjuru kaka jotelo ywak ka chunygi lit, nimar duong’ ma yande gin-go olal nono. Adier, winjuru kaka giywak ka chunygi lit, nimar duong’ ma yande gin-go olal nono. Adier, winjuru kaka giywak ka sibuoche maruto nimar bung  Jordan ma gidakie osekethi.

 

N'ge ni ondiek mar ndalo giko en riwruok mag ondienge adek gi duto.

 

Fweny 13:1-10.

Eka ne aneno Ondiek moro kawuok e nam. Ne en ni tunge apar kod wiye abiriyo. To nosidho osimbo apar e tungego, kendo wich ka wich nondikie nying mayanyo Nyasaye. 2To ondiek mane anenono ne chalo gi kwach, to tiendene ne chalo gi tiende dubu, kendo dhoge ne chalo gi dho sibuor. To thuol malichno nomiye tekone owuon gi kome mar duong’, mi obedo gi loch. 3Wiye achiel ne nenore ka gima ogo lero mar tho, to wiye mane ogo lerono nosechango. Ji duto manie piny ngima ne luwo bang’ ondiegno, kawuoro lichne. 4To bende ne gilamo thuondno nikech nosemiyo ondiek tekone owuon. Ondiek bende ne gilamo, ka giwacho niya, “Ere ng’ama romo gi ondiek, koso ere ng’ama diked kode?” 5Ne omi Ondiegno dhok mawacho weche mag warruok kod ayany, kendo ne oyiene kedo gi loch kuom dueye piero ang’wen gariyo. 6Eka nochako yanyo Nyasaye, ka oyanyo nyinge kod kama odakie, kaachiel gi joma odak e polo. 7Bende noyiene mondo oked gi jo-Nyasaye kendo ologi, kendo ne omiye teko kuom dhoudi duto. 8 Ji duto modak e piny lame, mak mana jogo ma nyinggi ondiki e kitap ngima mar Nyarombo mane onegi, chakre chuech piny. 9Ng’at man gi it mondo owinji! 10Ng’at ma onego tue nyaka tue, kendo ng’at monego negi e lweny, to nyaka negi e lweny, ma e kinde ma jo-Nyasaye nyaka timie kinda kendo nyaka bedie motegno.

 

N'ge ni ondiegni nigi piny duto lame kendo. Oningo okethe to jogo duto mobedo kod alama mare ok bineno pinyruodh polo kendo ji mang’eny ok bi chamo gikeni mar piny ruodh poloe higni tara ariyo,wechegi owache e otasni (Lweny piny mar adek: piny ruodhi ondiegi (No. 299A) gi Lwenje mar adek: jochode gi ondiegi (No. 299B)).

 

Ndiko mar Bullinger e wes mar 7

Wes mar 1

E higa mokwongo mar Belshazzar- ( tarik oruchi) higni adek kapok gik mondiki e Daniel 6. N'gi Daniel 5:30 , 5:31, kod Daniel 8:1, 9:1, 10:1, 11:1, .

Fwenyni (Daniel 7)  pod nitie Chaldee,( gidho gentile)nikech en wach madhi nyime e Daniel 2:44 kendo nyiso gima biro timore e ndalo ruodhigokapok kidi ogoyo kido, Okelo giko e tend jo gentiles kuom israel. Daniel 8 en e hebrew nikech wachgi en mana kuom jo israel. En ndiko mar janabi Daniel(mathayo 24) mae owachi kod Nyasachwa owuon , mane nyadibirio e kitap John ne owacho ni gigo mane owacho ne ok mekene owuon to mar wuongi. John 7:16, 8:28, 8:40, 8:47, 12:49, 14:10, 14:24, 17:8, n'gi Rapar mar chik 18:18, kod isaya 51:16.

Lek mar Nebuchadnezzar ( Daniel 2) ne olokne kid Daniel to fwenyno nolok ne Daniel kod malaika. Mokwongo nyiso chakruok kendo saa duto mar jo gentile telo ne jo israel to mar ariyo nyiso giko mare,

Mar ariyo, ,( Daniel 8) nochiw higni ariyo tok mokwongo. N'gi Daniel 7:1 kod Daniel 8:1. Ler wach mamoko ochiw e Daniel 9, 11 12

Tiend lekni ondikie  Daniel 7:7, 7:17, 7:18. Tiend lekni kaka onyiswa ok onego wamany tiendgi moro nikech kama lek oyaye en kamoro achiel gi kama tiend lek be oyaye,

Daniel 7:1-28, 8:1-28 lek, fwenyruok ne Daniel kod giko mar gentiles.

B(z1) fweny mar ondiegi an’gwen ( higa mokwongo)

(Z2) fweny mar ondiegi ariyo.( higa mar adek)

Daniel 7:1-28( z1) fweny mar ondiek mar an’gwen.

Z1 A1 C1 1-8 ondiegj an’gwen.

D1 9-14 n'gado bura mar wuod dhano,) fweny

A2 C2 17 ondiegi an’gwen.

D3 26.27. N'gado bura mar wuod dhano, tiende.

Belshazzar- ruoth mogik mar Babylon. Daniel 5:2, Jeremia 27:7

Lek- chiel kuom lek 20 mondiki. Chakruok 20:3

Nondiki- nondik piny kendo ban'ge owachi.Daniel 7:1,

 

Wes mar 2

kanyakla- weche duto.

Wes mar ariyo

Auka an’gwen-mauko e saa machal kendo kelo duoko achiel machalre, Daniel 7:3-8

Tur kuom- tur kendo chokre kamoro achiel.

Nam maduon’g- Mediterranean,  Daniel 7:17.

 

Wes mar 3.

Ondiegi an’gwen madongo- igichun’g achiel tok moro to kendo moro ka moro  chun'g maber tok wadgi.

E ndalo mag- magi ruodhi apar mogik mar Daniel 2:44. Magi chopo ndalo mar Nebuchadnezzar. Daniel

7:12.

 

Wes mar an’gwen.

Mokwongo-  ok nyal bedo Babylon nikech mokwongo nosechungo kendo higni ariyo mar gikone. Daniel 7:1. Daniel ne ok nyal neno pinyruodhni kachungo. Ne owacho niya,‘in e wich mar dhahabuno.’ Daniel 2:38. To Nebuchadnezzar owuon nosetho higni 23 mokalo kendo magi ‘Ruodhi an’gwen mabiro betie' Daniel 7:17. Kuom mano, babylon ok oketi.

Machalo- kaka owachgini inyalo n'gegi mapiyo gi n’gat ma oneno kagibetie.

Naneno- e wes mar Daniel 7:2, 7:7, 7:12.

Nyaka- nyaka macha,

tiend- tielo ariyo.

 

Wes mar 5.

Nochungo kende- kata nokete mondo ochun'g.

E Bathe matin- ok tee

N'gede adek- ma ok kaka ne owach gi malaika. Loko Motim kod dhano en ok gin adieri be ok ochuno.

 

Wes mar 6.

Wiye an'gwen- Magi ok oloki kendo ibiro winjgi mana kaka inenogi. Obiro bedo gi wiye an'gwen gi sama inenee.

 

Wes mar 7.

Ondiek mar an’gwen,- ok Rome nikech en kod tunge apar, kokwong onene, to kendo tungegi ok nen nyaka saa mar giko. Ondiek manie fweny 13:1-10, riwo kuome chal gi duto, Danie 7:23.

Lak maduon’g mar nyinyo,- leke madongo ariyo.

Gik ma odon'g-  ondiegi adek mane ok onegi ka, ok githo kendo onge makao kar wadgi kaka pinyruodhi mamoko e Daniel 2 to kata kamano ohewgi kod ondiek mar an’gwen. Daniel 7:12.

kapodi- e mbele, kaka nie Daniel 7:10, 7:13, 7:20, 6:10, 6:11, 6:12, 6:13, 6:18, 6:22, 6:26, Ezra 4:18, Ezra 4:23,, 7:14, 7:19,  kendo mapile e Daniel 2:3, 2:4, 2:5,

Tunge apar- magi chalre kod manie fweny 17:12 kendo nyiso ruodhi apar e ndalo giko. Daniel 7:8, 7:24.

 

Wes mar 8.

Tun'g matin- Tun'g manigi chakruok matin. Ma nyiso fwenyno kod Daniel 8:9, 8:11, 8:12,  Nyinge apar gariyo mokwongo mane omi  teko ma n'genyne on’gere kaka ‘ joma okwedo Nyasaye ‘  oti godo kendo e Daniel 8:9. N'gi Daniel 11:21-30.

 N'gi nying machalo kaka, ‘ruoth Babylon ‘  ( isaya 14:4) ,’ ja Assyrian’ ( 14:25)  Lucifer wuod chie’ng kapogore kod sulwe marieny mar okinyi' ( isaya 14:12)  wuod ruoth biro biro, Daniel 9:26.

Dhano- dhano mangima.

Wacho weche madongo kendo mabeyo, ma en dongruok madhi nyime. Daniel 7:11, 7:20, 7:25,8:11, 11:36, 11:37. 2 thesolonika 2:3, 2:4, 13:5,  fweny 13:6.

 

Wes mar 9.

E ndalo machon- ma nyaka giko, n'gi Zaburi 90:2, fweny 4:2.

Matar ka pe-n'gi fweny 1:4.

Tiende machalo mag matoka:tiendene kaka mar komb ruoth, n'gi Ezekiel 1:15-20, 1:26-28. 10:9-13.

 

Wes mar 10.

N'gado bura- ja n'gad bura

 

Wes mar 11.

Tun'g nowuoyo- tun'g nedhi nyime kod wuoyo.

Ondiek-matut wan'geyo Gima tun'g matin en.Daniel 7:8 kod fweny 19:20.

Mach makakni- n'gi 2thesolonika 17:10, 2:8.

 

Wes mar 12.

Ondiegi modon'g  ondiegi mowuo kuomgi e Daniel 7:4-7.

Ne gin godo- telo margi noket kendo okalo malo.

Ngima gi nomedi- medruok mar ngimagi nomigi.

Kuom ndalo kod seche, kuom ndalo mane owachi.

 

Wes mar 15.

Noywagi, nikech neok owinjo- kuom mano Daniel 7 neok nyal winjore kod Daniel 2 nikech noseloko negi Nebuchadnezzar.

 

Wes mar 17.

Ondiegi madongo- e Daniel 7:17-18 wan kod loko mar fweny madwaro loko madhi nyime mar dhano.

Biro betie-ariyo kuom mane osebetie gin kaka Babylon kod medes persian. Fwenyni ok dhi mbele to kor nikama rach,  kendo wuoyo kuom kok tielo apar kaka teko mar ariyo mar Daniel 2. Daniel 7:12. Daniel 7:26, 8:17-19, 9:26, 11:40, 12:4, 12:9, 12:13, mathayo 24:14, 24:15.

 

Wes mar 18.

Jo Nyasaye-joma owar, joge nyasaye mar israel.

Maduon’g mogik- janabi Yesu kod telo mare e piny. Daniel 7:27.

Kawo- koya kuom n’gato. Daniel 5:31. N'gi Daniel 2:6.

 

Wes mar 21.

Tung machal-n'gi Daniel 7:8.

Kelo dhao- tudo tun'g matin kod fweny 13:7 kendo onyiso ni pod obiro betie.

 

Wes mar 25

Saa kod saa- higni adek gi nus. Daniel 9:27. Onuoye kaka dweche 42, (fweny 11:21, 11:3)  n'gi Daniel 8:14, 12:7, 12:11, 12:12.

 

Wes mar 26.

Nyaka giko-ma emanyiso kaka iloko weche. N'gi Daniel 8:17-19, 9:26, 11:40, 12:4, 12:9, 12:13, mathayo 24:14, Daniel 7:17.

Wes mar 28

Ne akano- n'gi luka 2:19 ma e giko mar bugni

 

 

q