Jo Kristo Ma Kanise Nyasaye

[CB145]

 

 

Tich mar Elisha odhi Nyime

 

(Edition 1.0 20090110-20090110)

 

Elisha ne odhi nyime katiyo kod teko mar Roho maler mar Nysaye kuom timo honni mangeny. Wabiro neno ni kuom ndalo mang’eny honni mane Elisha otimo koriw to rmomo apar gi auchiel. Otasni ogol koa ekwan madongo 126-128, Volume V of the Bible Story by Basil Wolverton, to ogoye kod Ambassador College Press.

 

 

Christian Churches of God

PO Box 369,  WODEN  ACT 2606,  AUSTRALIA

 

Email: secretary@ccg.org

 

(Copyright ã  2009 Christian Churches of God, ed. Wade Cox)

 (tr. 2009)

 

Otasini inyalo loko nono kendo keyo mawa kologoki mangenye ma onge ketho kata weyo wach kata weche mantie. Nying joma ogoye kod mouro margi kod ler mar lko margi nyaka riw. Onge chudo ma idwaro kuom ngama oyudo loko moro amoro. Moko manok inyalo medo kuom loko kendo chiwo maok oketh chiwomoloki.

 

Otasni yudore kao e worldwide web page

http://www.logon.org and http://www.ccg.org

 

 


Tich mar Elisha odhi Nyime




Wadhi nyime ka koa ei otas mar Elisha succeeds Elijah (No. CB144)

 

Wach mar ja Syria matwo

 

Ei piny Syria, ne nitie nyar Jaisrael moro mane omaki kod jolwenye Syria, ne ochako obedo chi Naaman mane jatend jolweny mag Syria. Maaman ne en ng’at ma omi luor ahinya kuom tekone, ng’eyone kod nyalone. To kata kamano gima ne chande ahinya ni ne en kod dhoho (2 Ruodhi 5:1-2)

 

En chandruok maduong ahinya fuenyo ni ng’at malich kamano ni kod two mapek kamano, nyar Joisrael majatichini ne odhi monyiso jatende madhako ni nitie ng’ato ma nyalo thiedho dhoho Naaman ma chwore ka odhi ire.

 

“Ng’atni, manyinge Elisha ose timo honi madongo miwuoro nikech en ng’at Nyasaye,” nyakono ne opimo negi kamano. “Ka okwayo Nyasachwa mondo ochang chwori, to mano biro timore!” (v.3).

 

Naaman ne odho ir ruodh Syria ma owachone gima nyakono ne owacho no.

 

“Dhiyo ir Elisha,” ruoth ne onyise. Abiro miyi maruwa ma itero ne ruodh Israel manyiso gima idhine kono epinyno,”

 

Ka omakore kod jotichne, Naaman ne owuok achiel ka achiel nyaka Samari kod fedha moromo kilo apar, sheked mag dhahabu 6,000 ko pidhe mag lewni motwe otwe apar (vv. 4-5).

 

Kane Jehoram, ruodh Israel osomo baruwa moa ir ruodh Syria ne otiaro lepe kaen kod ichwang’ kowacho ni, “Ruodh Syria ni dwaro chako koda lweny koso. Oorona ja dhoho mondo othiedhi! Ng’atni paro ni an Nyasaye, manyalo kata chiwo ng’ima?” (vv. 6-7).

 

Kane Elisha owinjo timruok Jeroham ne ooro wach ne ruodh Israel mondo oor Naaman ire.

 

“Ma en wach monego akwa ting’ne,” Elisha ne owacho kamano. “Onge gima iikorine. Ruodh Syria ok tem loso yor lweny moro. We jatend lwenye ong’e ni nitie Nyasaye achiel kende madiera, kendo ni nitie achiel kuom jotich Nyasaye ei Israeli.”

 

Kamano Naaman ne odhi kod faresene kod gechene ma ochung’ edhot kama janabi Elisha odake. Elisha ne ooro jaote mondo olos kode kanyise ni. “Dhiyo iluokri nya dibiriyo ei aora Jordan, kendo ibiro duogo makare kendo ibiro bedo mapuch (vv. 8-9)

 

To Naaman ne iye owang’ ma owacho ni, “ne iparo ni onyalo wuok ma obi ira, mondo oluong teko mar Nyasaye mondo otim hono, morie lwete kuonde malit mondo achangi: Maparo manadi mar nyisa ni nyaka adhi aluokra dibiriyo ei aora Jordan? Donge aore man epinya awuon olosi kendo lerie moloyo pige mathoth mag Israeli? Donge dikoro asedhi madonje awuon kendo na achangi?” Kamano ne olokore na odhi ka iye owang’. (vv. 10-12).

 

Kuom mano jotich Naaman ne owuoye kode mos ni mondo otem bolore mondo oluw aluwa wachuo kaka ne ose nyise.

 

Ler mar Nyasaye

 

“In igeno ni mondo Elisha otim gimoro ma okikore kata nenore ne in,” ne gi parore.” Kar timo kamano to nende oorani mana wach mondo oket yot kod yom. En gima yom time atima. Ka dine chiki mondo itim gimoro matek kendo maduong’ to da ineno ni in ng’at malich, donge daber mondo itim atima  kamano?”

 

Eka Naaman ne odonjo ei pii nya dibiriyo kaka en osenyiso kendo ne owuok edho pii mane ofwenyo ni dende ose losore kendo ose duogo maler machalo kod mar wuoyi matin! (vv. 13-14).

 

Kae waneno kwana mar abiriyo – ni en ranyisi mar tieko – mondo obedo gi tich kendo. Luokruok epii mochido makelo lerwa kendo changwa nyiso onge tudruok ekind luoko kod dwaro chang’.

 

Adiera ne ofwenyore ni teko mar nyasaye emane tiyo kuom janabi to ok mar janabi owuon ni emane ochango Naaman.

 

Bang’e Naaman kod joma ne en go negidok ir ng’at Nyasaye kendo ne onyiso Elisha ni, “Fwenyrorena ni Nyasachi e Nyasaye kende epinyini. Mamoko duto ma iluongo ni Nyiseche ok nyal timo machalo kama! Koro kiyie kaw chiwo moa kuom jatichini” (v.15).

 

“Ok abi kawo gimoro,” janabi ne olerone. Kendo kata kamano Naaman ne otemo hoye, to Elisha ne pod odagi.

 

Eka Naaman ne owachone kendo ni, “Yiena mondo akaw farese na ariyo mondo otingna loo moa ei israeli. Mondo adhi ager go ne Nyasachi kendo kama itimone misango” (vv. 16-17).

 

Endalo joma chon ji ne paro ni Nyasaye ne inyalo lam mana elop piny ma Nyasayeno otiyoe. Emomiyo Naaman ne duara kaw lop piny Israeli mondo odhigo mondo oyud kata obedo gi kar lamo ei Damascus ne Nyasach Israel (ng’I Fn. to v. 17 ei NIV Study Bible).

 

“Chakre sani kasudo abiro lamo Nyasaye achiel kende ma adiera,” Naaman ne oduoko kamano. “Kata chieng’ moro, bedni ruoth moro biro paro kata geno ni ariwra kata akonye eyor shrine mar rimmon, Nyasach jo – Syria mar kor polo. An kod adiera ni Nyasaye biro ng’uonona kanenore e Alamo kata  ka akulora kod ruoth ei kendo.”

 

“Dhiyo kod kwe”, Elisha ne owachone (vv. 18-19). En gima berie moloyo ni Elisha neo otemo ng’iyo weche mane Naaman temo wachogo eng’imane na nyime mar lamo kata kulruok ne Nyasaye manono.

 

Hero gik ma ikawo

 

Kane ja Syria ose dhi jatich Elisha, ma gehazi, mane osewinjo mbak Ruodhe kod Naaman, ne ong’ado ni ruoth nowe yo Naaman mayot ahinya kuom weyo okawo gigo mane okelne kaka mich. Kuom man one ong’ado ni mondo odhi banggi mondo oyud gimoro ne en owuon.

 

Naaman kod joge ne osehi mochwalore matin to kane gineno ng’ato karingo dhi irgi. Naaman ne ochikore kawuok egache modok chien mondo oromne.

 

“Gehazi ne oduoke ni Gik moko duto beyo.” Ruodha ema oora mondo anyisi ni, ji moko moa e kambi mar janabi man egot Ephraim ose biro ira. Koro kiyie to migi dhahabu kod tuche 9 riyo mag lewni.”

 

“Akawo thuolo ni kendo atiyogo. Naaman newacho kamano. “Kaw dhahabu ariyogo ne ruodhi” Eka ne akawo dhahabu mong’in ariyogo motweyo ei ofuke ariyo kachiel kod pidh lewni moriw modhiwogi ne jotichne ariyo mane otigogi ne Gehazi.

 

Kane gichipo egot, Gahazi ne okawo gigo kuom jotijego ma oketogi ei ot. Bange ne gia (vv. 20-24).

 

Gehazi ne owuondo Naaman mana ni mondo ochopgi wouro mare. Ne ogombo mondo oyud ohala kuom ng’uono ma Nyasaye otimo ne ng’ato kokalo kuom janabi. To Nyasaye ok oling’ kaka waparo.

 

Jamiriambo ofweny

 

Ka Gahazi ne osedonjo iye to ne ochung nyim ruodhe, Elisha ne owacho ni, dhi kanye kawuono?

 

“Ne ok adhi kamoro,” jatich ne oduoko.

 

“Donge nende adhi kodi ei roho kane ng’atcha lor koa egache mondo aromni? Elisha ne onyise kamano. Ok ma asama ikawe pesa kendo iyiee kod chiwo? Kuom mano, dhoho Naaman mondo oduogni kod kothi nyaka chieng’.”

 

Kane Gahazi ao ir Elisha na obedo ja dhoho, mone matar kaka pee.

 

Chang mar Naaman ne en hono mar apar ma Nyasaye otimo kuom janabi. Mar apar gi achiel en mar loko dhoho Naaman ne Gehazi (vv. 25-27).

 

Lee olewore ewi pii

 

Hono mar apar gi ariyo ne otimore bang’e machiegni. Skul mar janabi mane ni but Jeriko ne obed kod chandruok ahinya kuom dak mar ngimagi nyithindo ne odonjo it Elisha ni gidhi ng’ado yttiendgi giwegi ei aora jordan mondo gigedi kanyo. Elisha ne oyie, kendo ne odhi kodgi.

 

To ka achiel kuomgi ne ng’ado yien, wi leye ne owuok ma oweyo ludho moluoar ei pii.

 

“Luoro ne omake malich! Ase wito lee manade oholo ahalo,” ng’atno ne oywak.

 

Ndalogo wi lee no kende ne negone tek. Kaka ne oselale kendo neo onyalo yudo kaka onyalo yudo kaka ochulo jaholono ne omanyo kendo oparore ka koro ne onyalo tiyo, kaonge gi tich.

 

Elisha ne odhi ir ja sidano manone kopenje kama leeno nende oluar go ei aora. Kane ose siemone kanyo, Elisha ne ong’ado kede moro ma obole ei pii kanyo mano ne omiyo wi lee olewore. Elisha ne onyiso ng’atno mondo okwanye oko mi ne otimo kamano (2 Ruodhi 6:1-7).

 

Loko jo Syria muofu

 

Kuom kiudegi jo lwenye Syria ne oloso monj ma apoya epiny Israel kuonde mopogore opogore, to kata kamano jog one temo romo kod gik matek pimo. Jo  Israeli ne nenore ni otemo tang’ chon kuonde mane monj dhi timore. Ma ne otimore ma nyaka ruodh Syria ne ochich ahinya ma iye owang’. Bang’e ne oluongo romo makende mar jotelo mamage (vv. 8-11).

 

“Jomoko kuom ka tero wach ne wasigu!” ne odhaw.

 

“Onge ng’at kuomwa ma andhoga jatelo,” jatelo achiel kuomgi ne owacho kamano. “To kuom adiera nyaka bedie jater wach maling’ ling’, kendo ng’atno nyaka bed mana Elisha, janabi mar jo Israeli. En emase bedo ka otiyo tich timo honni maok kare, en kod yoo mar timo weche machal kamogo. Yotne ahinya mar ng’eyo kata mana gima okan ebwo kitanda kata gul. Kaok ariambo ofwenyo yoreu mag lweny, kendo ochiwo wachno ne ruodh Israeli” (v. 12).

 

“Dhi umany entie,” ruoth ne ochiko, “mondo adhi amake.”

 

Jo Syria ne nitie eyo makare mar yudo chakruok mar chandruokgi. Ndalo ka ndalo ne giyiero kama gimonjo ei Israel. To Nyasaye ne nyiso Elisha to Elisha ne nyiso ruodh Israel kendo jolweny Israeli reto dhi geng’o kata tamo wachno.

 

Kaka ne alandi mapiyo piyo ni janabi odak ei boma ma iluongo ni Dothan, ruodh Syria neo solo jolweny duto mondo odhi engweng’no mondo omonj ng’at achiel ma en Elisha.

 

Ka jatich ng’at Nyasaye ne ochiew mawuok oko kinyue gokinyi mangich, jolweny kod farese gi geche neo se luoro bomani duto.

 

“Ang’o ma biro timorenwa?” Jatich ne openjo,” kik iluor, “Elisha ne onyise,” Jolweny alute go temo manjowa, to nitie gana gi gana machiegni moluora” (vv. 13-16).

 

Elisha ne alemo, “Oo Ruoth, yaw wang wuoyini mondo one gikma ling’ling’ mopandi ne joma ok ong’eyi,” Elisha ne okwayo Nyasaye.

 

Nyasaye ne oyawo wang’ jatijno mong’icho kendo oneno ka got opong’ gi farese geche mag mach duto koluoro Elisha (v.17).

 

Elisha omako jolwenye

 

Kaka wasigu ne olor kabiro ire, Elisha ne olamo Nyasaye, “go jogi muofu,” kendo lamb Elisha ne oduok mapiyo.

 

Elisha ne owacho ne gi, “ma ok eyoo kata dala ma udwaro. Luwa uru mondo ateru it ng’at ma udwaro,” mi ne oterogi nyaka Samaria.

 

“Ruoth koro yaw wang’gi mondo koro ginen,” Elisha ne olemo.

 

Nyasaye ne oyawo wengegi kendo negi fuenyo mani ni gin Samaria. Kaka ne orito singo ni oterogi ir owuon, Elisha ne otimo gimane ochiworene ni obiro timo. Eyoo ma yot ne oyiero kamoro nono – Samaria, maok Dothan – mondo ofwenyre negi (vv. 18-20).

 

Ruodh Israel ne omor ahinya kod yoruo, mi ne openjo Elisha ka dine onegni.

 

“Ooyo,” ng’at Nyasaye ne okuere.” Bende dinegi jogo ma isemako gi lingangla kata adiera? Migi chiemo kod pii mondo gichiem kendo gi modhi mondo gidagi ir ruodhgi.”

 

Ruodh Israel ne oloso nyasi maduong’ ahinya ne jogo kendo ka ne gise tieko chiemo kendo metho ne oketogi eyoo. Bang’e ne gidok ir ruodhgi kendo jo Syria oweyo kinyo jo Israel (vv. 21-23).

 

Kata kamano, bang’ kane higa achiel oserumo, Benhadad ruoth Syria nne ochako loso pache. Ne otemo kendo ka di omonj jo Israel to ok gi jowelny manok. Kuom dweche mang’eny ne otemo tiego jo lweny mar kedo mathoth kaka ne onyalo komedo ei joge. Jo lwenje ka jo Israel nepok oikore  mar wuok kedo.

 

Kuom kinde matin, wachno ne omedore moloyo ie dala maduong’ mar Israel maen – Samaria. Chiemo ne orumo ma koro ji chamo mana punde, kata kamana ring lee go neok mit chamo.

 

(Tim Jolawi 11). To Nyasaye neo se chiko jo Israel mondo kik cham chiemo maok ler. Kata mana kuonde moko maricho ahinya edend lee, wich ne ikelo nengo moromo ji mathoth kaka dollars kata pounds. To gik moko amoko mondong’ bende ok ti dodo kachiemo ne ingiewogi enengo morore kodgi. Ei odieching’ ka odiechieng’ chandruok mar chiemo ne medore marach mokadho (2 Ruodhi 6:24-25).

 

Chieng’ moro gokinyi Jehoram mane ruodh jo Israel ne wuotho ewi ohinga mar Samaria kane dhako moro ywago kony.

 

“Ka Nyasaye ok ose konyi, ere kaka iparo ni anto abiro konyi? Ruodh ne openje kamano. Ne change ochandore ahinya kuom winjo ywagruok wang’eny. Bange ne omedo wacho ni, “nyalo nenore maok ber kuoma ka akwayo ka adwarou okne manamar chiemo. En ang’o marach?”

 

“Ong’e gima anyalo timo koro ka dhako machielo ok ose rito kaka ne wawinjore kode,” dhakono ne onyiso Jehoram kamano.” Moro kamorp kuomwa ni kod nyathi mawuoyi, kendo ne wawinjore ni ka aseloso nyathina mondo ongengwa kech to bende abiro timo mare kamano. To en ne ok otimo kamano. Kar timo kamano to en opando mare” (vv. 26-29).

 

Ruoth ne oketo geno mare koparo  ni onge mar chiemo e bomani. Ose mana loko gima ber obedo gima rach kama. Nyasaye ne ose wacho gigi chon gibiro timore ka jo Israel otiyone Nyiseche manono kinde moro amora (Rapar mar chik 28:15, 47:53).

 

Ji mang’eny maneni samaria ne lamo. To kod pach joharam, noneno ni gima kama timore nikech deko mar Elisha. Ruoth ne oseye nikech jonabi ne ok otimore kit hono moro manyalo reso bnomano kod joma nitie eiye. Jeroham ne oneno malit kod wach mane dhakono onyise ni ne oyiecho lepe.

 

Kaka Ruoth ne medo sudo ewi ahinya, ji ne ng’iye kendo ne gibuok ka gineno okanda mage ong’e kendo orwako mana gunde, mane nyiso ywak. Ne ging’eyo ni mogik ruoth koro neo se ng’eyo kaka yorgi mar chandruok ose bedo (2 Ruodhi 6:30).

 

To Jeroham ne nikod gimoro machielo epache kendo. Bende nikech oseweyo gima rachni otimo ei boma mara, koro ang’ado ni roya kod chod wii Elisha!” Jehoram ne ong’ado kamano.

 

Elisha ne odak Samaria, kendo samane Ruoth kawo singo ma kamanono, janabi to ne otimo roho moro makende kod jodong’ oganda ei kar dak mare.

 

“Atemo wuok ma apoya mar tony mondo ares ngimana,”Elisha ne onyisogi.”Ruoth, ma en wuod janek bende biro bedo nek kuom ro ngato mondo obi ong’ad wiya. Ng’ato nitere eyo sani obiro, kendo onyalo duong’o sa asaya! Kik I uyiene odonji. Rit uru dhoot! Donge mano diko mar tiende ruodhe kaluwo bang’e?”

 

Bang oro askeche kod jauek mondo oduere kod Elisha, Jehovaram ne oparo ma ong’ado ni osetimo ngima rach. Ne okawo jotende piyo, ma owuok odhi ko otemo mondo ogeng nego.

 

Kapod Elisha wuoyo kod jogi ruoth ne ochopo modhi ire kendo onyise ni, Rabi mar kanisa owuok kuom Ruoth. Ang’o momiyo da arit Ruoth kuom kinde mang’eny kama?” (vv. 31-33).

 

Elisha ne owacho ni, “ma egima Ruoth wacho:Ni chiemo mangeny kiny eno bedie ne un kapiny oruu.Obiro bendo mangeny ma ng’ato ok nyal yie, kendo ei mango mapiny.”

(2 Ruothi 7:1)

 

Achiel kuom jatend Ruoth ne owacho ni. Bende wageno adiera ni Nyasaye kiny eno yaru dirise mag polo kendo ol piny chiemo en jo Samaria?

 

“Ibiri yie kiny ka ineno giwang’I ka gino timore. Nyasaye ok mor kodi kuom riwo gi kiwawa kuom teko kuom teko mare mar chiwo chiemo ne Josamaria kuom mani ni kiny ok iniyudi gimoro. (v. 2)

 

Jo dhoho kod ote

 

We mondo two gi olok ne jomoko, je dhoho ne ok oyienengi dak ei bombe mag Israel. Gima ne nitie en ni, jo dhoho ne hinyo dak ei agolni mana gi oko mag rangeye mar mondo gikwa joma kalo. Kamano bende ekaka ne en dho ranga Samaria. Jo dhoho moko ang’wen ne ose dak kanyo kuom ndalo. Kod lit mar bomano kod rangeye ma oturogo ji angwen go ne oramo kendo oyie mar dak kanyo. To godhiambo mana bang ka Elisha ne obuog gi tho, jo dhohogo ne ang’ado ni gibiro dhi oko ehembe mag jo Syria mondo gikwa chiemo kuno. Ne giwacho ni kata ka jo Syria onegogi to mana bnde okonyogi echandruok mar dwaro ei odiechieng maluwe kata mar ariyo (vv. 3-4).

 

Bange matin, ei kambi wasigu mane aoluoro Samaria gimoro ne otimore mahala gala. Jo Syria ne opo nono kagiwinjo luoro kod mor malich mag givhien, mana ka mor mar tiende farese mang’eny kendo ka wuo mag tie geche lwenye modhuro. Koko no ne omedore uegi aliiya ahinya.

 

“Eni jo israel ose deso jolweny mag no Hiti moa e kembe jo Asia kod jolweny jo Misiri mondo gi monjwa koso!” Mano eparo mar luoro mane obirone jo Syria.

 

Ka koko mane Nyasaye ose keto eporogino ose medore ahinya keonenore negi ni en chachiegni kodgi ahinya, jo Syria ne obuogore apoya. Ne gi ringo ka gi wuok ei kambigi, kagi weyo kata mana faresegi kanyo (vv. 5-7)

 

Bange odhiambo no jo dhoho kande ne ochopo ebath kambi kendo ne gi donjo ei hema achiel. Ne gi chiemo kendo gi metho kendo ne gitingo fedha, dhahabu, kod lewni ma giwuok ka gi tingore. Ne giduogo ma gi donjo ei hema machielo kendo kawo gik moko duto mane ni eiye bende magi dhi godo.

 

Bange ne go wuoyo kendgi ni, “kar kawo gik mang’eny ahinya, wadhi water wach ni jo Syria asedhi kapok ng’at machielo obiro ma ofwenyo wachni. Ka ruoth oyudo wachni irwa, to onyalo miyowa mich.”

 

Ne girito ma jorit rangeye oikore kendo ne ginyisogi ni jo Syria oseko dhi molal noni, t0 giweyo mwandugi duto kodaka dhogegi kod faresegi kod pundegi.

 

Jorit rengeye ne okeyo wachno na ochopo nyaka kar dak mar ruoth. Kata kamano ruoth ne pod paroni en wach mar golo jo Israel oko mondo wasigu moluorogi oyud kaka donjo  gi erangeye go (vv.  8-12).

 

Jatelo moro achiel ne owacho ni, “we wakaw farese abich mabecho ahinya ma odong’ mondo oor e piny ka luoro boma. Ka ok  wadonjo kuom kinde manok, to ibiro ng’eyo ni wasigu ni machiegni kae.”

 

Kamano negiyiere gedue ariyo kod faresegi kendo ruoth ne oorogi bang’ jo Syria ma jo lweny.

 

Kanyo kanyo ne giyudo gik moko kolwae mokere okere jkaka lewni, gi lwenje kod mamoko eloo. Maa ne ranyisi ni jo Syria neo se ringo modok e mich pinygi. Ne gibedo kod yie ni wasikgi kare osewuok oa ie Israel. Kata kamano ne en wach miwuoro ni ang’o mose miyo gitimo kamano eyoo na gitimore. Bang’e joote kane oduogo, magitero wach ne ruoth. (ka ji ne owuok modhi kendo oyako kambi mar jo Syria) (vv. 13-16).

 

Koro ruoth ne oke kotelo jatend rang’ach to kaka ji ne dhi kendo yako gik mane jo Syria oseweyo ne ochuanyore ma ogere piny ne ohinyore ma otho. Ma ng’at mane obedo gi kiawa kuom wach Nyasaye chieng cha, kendo kuom mano waneno chopo mar kor Elisha mane owacho ni jatelo ok enoyud chiemo na ma Nyasaye biro kelo.

 

Jo Israel ne oyueyo ei hembe jo Syria go, kendo kawo gimoro amora. Kuom sech manok kende gige wasigugo ma oting’o koda ka jamni ne, okaw mater ei Samaria. Ne obedo nyasi maduong’ ahinya ei bomano. Ji ne ouso gige jo syriago. Jogo mane ok dhi e yako mwangu jo Syria ei kambi ne unyalo ung’iewo enengo mogonyore kuom jofo mane odhi eyeko no. wach mane Elisha oneno neobedo adiera ni nengo chiemo kod chiemo mathoth dhi biro ne jo Samaria mana gi ndalo achiel (vv. 17-20).

 

Kar dak ma chi Shunam

 

Kuom kinde manok jo Samaria ne odak maberia maloyo jo Israel duto. Kothe ne ok osebedo mang’eny kuom ndalo mang’eny. Jo Israel ne ok ni kod chiemo moromogi, kendo yoo ne obedo matek ka mano kuom higni abiriyo kata kapok koth ochwe mondo kothe makare obedie piny kendo.

 

Elisha to ne ong’eyo ndalo mane kejuo dhi kawo. Ne oyudo ose nyiso jo lupne moko mondo owuogi odhiyo omany dak epinje moko na okiewo kodgi nyaka kech rum. Ei jogo chi Shunam ne achiel kuomgi en emane wuode achiel kende osetho kendo en ema Nyasaye osereso wuode, kokalo kuom janabi.

 

Dhakono ne oweyo dalagi kod mwandugi kod anyuolane modhi odak e piny jo Filistia. Ndalogo jo Dilistia ne ok monj jo Israel kod jolwenj gi. To pinje ariyogo ne pok obegoga kod kwe, to jo pinje ariyogo ne ng’ado tong’ kocha gi koni winjruok moro amora matin mar osiepe ekindgi (2 Ruodhi 8:1-3).

 

Bang’ higni, kane gi winjo ni kro chiemo ng’eny Israel kendo, dhako no kod anyuolane ne oduogo. Ne odhi ir ruoth ma okwayo ode kod loo. Dibed ni mwandu dhakono ne bet eyoo moa ber kata ose bedo elwet ruoth nikech ng’uono.

 

Ne obedo endalono ji Jehoram ne obedo kong’eyo ler mar timbe Elisha mose kadho. Ne ose nono jatich Elisha machon ka en kar dak mare miluongo ni Gehazi.

 

“Nyisa weche duto kuom gikma dongo duto ma Elisha ose timo” ne okwaye kamano.

 

Gehazi ne oikore mar nyiso ruoth kaka Elisha ne ose reso ngima wuod dhako moro mabende yande obiro ir ruoth mo kwayo wach ode kod lepe.

 

“Mano edhako mane Elisha oreso nyathine!” Gehezi ne mor kod pimo wachno. Ruoth ne onono mamano wachno kendo dhakono ne olerone maber.

 

Kuom mano ruoth ne oyiero ne dhakono jima oyiedhi kendo ne onyise mondo oiki gik moko duto mane meke kanyakla kachiel kod kothe duto mane oyudo epuodho ekinde mane owuok epinygi kanyo nyaka sani (vv. 4-6).

 

Elisha kod Hazael

 

Kinde moko jadhier moro man kod lwete nono ir jolwenje koa Samaria Ben – Hadad, wane odew ahinya kod ruoth Syria. Ne en kod paro ni  timno ne owuok kuom Elisha kod Nyasach Israel. Kane oparo ni en nyaka obi otho.

 

Bange chieng’ moro achiel ne onyise ni Elisha obiro Damascus, boma maduong mar Syria. Ben – hadad ne omor kod wachno. Ne oparo mokuongo ni janabi ne biro kuongo nyise kakorone gima ne biro timore. Ne ogeno ni Elisha ne nyalo kata kwayo Nyasach Israel mondo ochange. Ne ooro ngamia piero ang’wen mondo oting’ kite ma nengogi tek, chiemo mabecho kod lewni mondo oterne janabi. Moro kamoro ne oting’o gimoro na oyiedhi mondo gik moko duto obedo moiki chuth ne Elisha.

 

“Bang kise miye chiwogi, to penje ni karang’o ma abiro bedoe ma ngima ka awuok etwo,” Ben-hadad ne ochiko Hazael, ng’at mane luwore machiengni ahinya kod ruoth ei sirikal mar Syria.

 

Kane Hazael obiro ir Elisha, ne onyise, “kaka use bedo ka ing’eyo ni ruoth osebedo katwo. Ne ogombo ng’eyo kuomi ni ka obiro tho kod two matoye ni.”

 

“Inyalo nyise ni ang’eyo koa ir Nyasahc ni two matwoyeno ok bi kelone tho,” Elisha ne oduoke kamano, “To gimoro ma chielo em biro kelone tho mapiyo” (vv. 7-10).

 

Hazael odhier kod wachno, bende ne obuok kendo kod kaka janabi ne okawo wachno eyoo ma ok kakane oparo. Elisha ne olokore moweyo ng’iyo Hazael. Ne en kamano nickech ne otemo ngengo pii wang’e mane wuok.

 

Ang’o momiyo chunyi chandore? “Hazael ne openje.” Aparo gik malich ma ibiro timo ne Israel, “Elisha ne oduoke kamano. “Mier ibiro wang’ jomatindo negi nyithindo ibiro witi mondo otho, mon ma yach ibiro baro iyegi ayanga kod ligangla. Jo lweny Syria biro timo ma kod teko mari!”

 

Hazael ne owacho ni, “erekaka ng’at man kod ji matin nyalo timo gik ma dongo ma kamago?”

 

“Ka saa ochopo, ibiro neno ka jo lweny Syria timo timbe mag gero kendo mag kwiny ma kamago,” janabi ne odhi nyime giwach. “Kuom kinde manok ibiro bedo Syria, kendo idhi kawo teko mar telo maong’e ng’uono kuom jo israel!” (vv. 11-13).

 

Kane Hazael odok ir Ben-hadad, ruoth ne odhier nono kowinjo weche mane janabi ose wacho kuom ngimane na nyime.

 

“Ne owacho ni ok ibitho gitwo ma in go ni,” Hazael ne onyiso jatende.

 

To ei odiechieng maluwe ne okawo law mang’ich to pek ma oyore ewang ruoth ma ufunde.

 

Kane Ben-hadad osetho, Hazael ne obedo ruoth, ma wach mane Elisha ose neno ne otiimore. Gik mamoko mathoth ne ochako  timore kapok ndalo odhi mang’eny (vv. 14-15).

 

Jehoram Ruoth Juda

 

Kuom kindegi, ei piny Juda, wuod Jehoshaphat ne obedo ruoth. Nyinge ne iluongo ni Jehoram, mach kod nying ruoth israel. Chiege ma nyinge Athaliah ne en nyamin ruoth Jehoram ma ruodh Israel kendo nyar Ahab kod Jezebel mane jalam Baala. Athalia ne oketo chuore ei lamo kido manono ei piny Juda, ne obedo mang’eny ma ji du ne owinjore ma odonjo etimbe mamonogo. Kendo ka dine ni Nyasaye ne ok ose singore ne  Daudi ni enoket achiel kuom kothe ruoth mar jo Juda, ja chwech dine oketho Judah endalono (2 Ruodhi 8:16-19; 2 W. Ndalo 2:5-7).

 

Jehoshaphata mane woun  Jehoram, ne otho bang’ ang’wen ka neo se ket tich telo elwet Jehoram.

 

Jehoshaphat ne ni kod yawuoyi abiriyo; to kapok ne otho ne oketo moro kamoro kuom yawuoyi auchiel modong’ kande ma obedo kod telo madongo mag bombe mangeny mag Juda. Higni angwen kane woude maduong ose bedo ruoth, ruoth moro mawendo kendo janjore ne ooro ji moko mondo otim timbe achich ne owete ne auchiel; kamano kod ji mamoko bende manok epiny Judah (2 W. Ndalo 21:1-4). Kuom bedo achach kendo magala gala, Jehoram ne otemo dwaro joma moko man kod nyalo. Ne ok odwar ni mondo okwede mine okete chik ni ng’at ma nopinge to imako matwe.

 

Ndalo loch Jehoram, jo Edom mane osebedo kagolo solro kod Judah chakre e ndalo mag Solomon ne ogomo modafi golo chudo moro amora. Gin bende ne giko ruodhgi kendgi. To ne Jehoram, mane kelo mana lweny, eka ne okawo jolweny tielo geche kod mamoko kochomo Edon. Jo Edom ne oluore ka achiel kod jatend jolweny to ne ok gi nyalo. Chakre ndalogo jo Edom ne obedo ka obalo kod jo Juda.

 

Gin ne rachie ahinya piny mar Libnah ne odongo kuom jogi nikech Jehoram neo se yiengo Ruoth, Nyasach kwerene. Bende ne ose chiko jo Judah mobaro ma omiyo gi donjo ericho kuom lamo nyiseche manono (2 Ruodhi 8:20-22, 2 W. Ndalo 21:8-11).

 

Elijah osiemo Ruoth

 

Chieng moro joote ne obiro kar dak mar ruoth mondo okelne ruoth baruwa, mane opo koa ir Elijah. Ma ekaka ne osome.

 

“Ma egima Ruoth owacho, Nyasach Daudi wuonu:” Ise yiero mondo ibedi kaka ruodhi waher gi jolam nyisech ma jo Israeli gi kar bedo ruoth mogen kod Nyasaye mar dhood Judah. Kendo isemiyo jau odak eyoo ma kamano.

 

“Kuom wachni, kendo nikech ne ionge oweteni, mane nikod kido ma kare kod teko mohewi, chandruok malich twoche biro donjo kuom jow. Jopeyo biro kawo mondu kod nyithindu. Gigen kod mwandu ibiro mayou. Ubiro bedo kod two mar ambich maok konyre. Ndalo ka ndalo ubiro thagoru nyaka two enotiek dendu duto kendo nyaka upodhi. Mano echieng ma ubiro thoe kendo koro ok en mabor” (2 W. Ndalo 21-12-15).

 

Kata kamano ne otemo parore ahinya epache nito Elijah, mane apoya nono osegol kod gach mach higni mookalo mang’eny (2 Ruodhi 2:1-18), dibed ni pod ngima na nyalo ung’eyo timbene maok kawego. Kuom bedo maonge luoro moro mane en go Jehoram naok olokore kata wyo yore moro amora engimane duto.

 

(Ndik piny: Book mar 2 W. Ndalo 21:12-15 mawacho baruwa moa ir Elijah ok yudre ebuge mopogore mag 2 Ruodhi 8. Owache mana kendo kuom Elijah ei wandalo. Ng’i bende bullinger’s ma temo lero achiel ka achiel kuom v. 12 ei Companion Bible. Ndikono ongere maler nine en ndiko mar kor mane ondiki endalo mokalo kod Elijah kapod entie mondo ne obi ochi ekinde go. Janabi mane ochiwo ok owachi.

 

Kum mar Nyasaye

 

Chandruoge wane okorne Jehoram ne ochakore dichiel kame ruoth oloso nyasi mar luor  ne jo Dilistia kod jo Arab mane wasike. Ne gimonjo Judah kendo ne gi choko mwandu duto mane giyudo ei kar dak mar ruoth, kachiel gi monde kod yawuote. Ong’e wuoyi mane owene mak mana wuode matin mogik, Jehoahaz (2 W. Ndalo 21:16-17).

 

Bang’ mano ruoth ne pmedo chwat kuonde mane entie komiye two malich. Kaka ndalo ne medo dhi, kat giko mar higni ariyo, rachen ne oyangore kaluowore kod twone, ka ne otho koa march mokalo.

 

Ti nikech yorene mag garo to kod pogruok ei oganagi, Jehoram neo ni makare kod yorene. Ne oyike ei Jerusalem to ok kuonde iko mag ruodhi, kendo onge iko moro amora marluor kod nyasi mane otimore (2 Ruodhi 8:23-24, 2 W. Ndali 21:17-20).

 

Wabiro medo dhi nyime kod mumani mar sigana ei otas mar – More Kings of Judah and Israel (No. CB146).

 

 

q