Christian Churches of God

 

[F027xi]

 

 

 

 

 

Pach jandiko kuom Daniel Chapta 11

 

(Edition 1.0.20200930-20200930)

 

Saa mar jo Babylon nyaka e wuoth mar janabi kendo oikore ne ndalo geko.

 

Christian Churches of God

PO Box 369,  WODEN  ACT 2606,  AUSTRALIA

 

E-mail: secretary@ccg.org

 

 

 

(Copyright © 2020 Wade Cox)

(tr. 2022)

 

 

Ndikoni oyieni cope mipoge ne jomoko maoki iloke kata irucho weche moko, jago chapa mar ndikoni nyaka ndik nyinge gi dhuolo mochiwoni nyaka ket kanyakla.Onge chudo mainyalo kwa kuom pogo ndikoni.

 

 

This paper is available from the World Wide Web page:
http://www.logon.org and http://www.ccg.org

 

 


Pach jandiko kuom Daniel Chapta 11


Mokwongo

Achiel kuom weche motelo e ndalo giko owach e kor, wachomo ndalogo sani, kendo wabiro nene kodongo e ndalo matin.

 

We wanon gima ne ondiki e book mar Daniel.

 

Daniel Chapta 11

En ema ochung’ kaka jakonyna kendo jaritna. 2“To koro adwaro nyisi gima biro timore adier. “Ruodhi adek moko biro bet e piny Persia, to bang’gi ruoth mar ang’wen nowuogi, ma nobed gi mwandu mang’eny moloyogi. Bang’e ka mwandune osemiyo oguro lochne motegno, to nothuw ogendini duto gi ruodhi Gris. 3Eka bang’ mano ruoth moro ma jalweny nowuogi. Enobed ruodh piny maduong’ kendo notim gimoro amora mohero. 4To ka lochne osegurore, pinye nopogre tieng’ ang’wen, kendo yawuote gi nyikwaye ok nobed ruodhi bang’e. Jomoko nono ema nokaw lochne gi thwon, to ok ginibed gi teko marom gi mane en go. 5Ruodh Misri nobed gi teko, to achiel kuom jotend jolwenje nobed gi teko moloye, kendo nobed ruodh piny maduong’. 6Bang’ higni moko achien, ruodh Misri nomi ruodh Siria nyare okendi, mondo gitim kode winjruok. To winjruokgino ok nodag aming’a, kendo nyakono gi jotich mane odhi kode, kaachiel gi nyathine kod chwore nonegi, 7Bang’e watne moro nomonj jolweny ruodh Siria, kendoo nodonj e dalagi mochiel motegno, mi logi. 8Enokaw kido mag nyiseche kaachiel gi gik ma nengogi tek mag fedha gi mag dhahabu, mi oter Misri. Bang’ bedo gi kue kuom higni mogwarore, 9ruodh Siria nomonj Misri, to nochune mondo odog e pinye. 10“Bang’e yawuote noikre ni lweny, mi chok jolweny mang’eny. Achiel kuomgi nomwom ka ohula, mi monj kendo kwak kama lach nyaka chopi dala wasigu mochiel motegno. 11Eka mirima nomak ruodh Misri, mi noked gi ruodh Siria, kendo omak ogandane maduong’ mar lweny. 12Bang’e sunga nomake nikech lochneno, kendo nikech jolweny mang’eny mosenego, to lochne ok nodhi nyime. 13Ruodh Siria nochak ochok oganda lweny maduong’ moloyo mane en go chon, kendo ka kinde ochopo maber, to noduog gi oganda mar lwenyno, kod gilweny mathoth. 14E ndalogo, ji mang’eny nodagi loch ruodh Misri, kendo in Daniel, jou moko mohero lweny nong’any nikech fweny moro ma giseneno, to kata kamano nologi. 15Bang’e ruodh Siria nolwor dala mochiel motegno, mi kaw. Jolweny mag Misri ok nodhi nyime gi kedo, kendo kata mana joma rateke moloyoe kuomgi ok nobed gi teko mar kedo. 16Kuom mano, jasikgi notimnigi mana gima ohero, maonge ng’ama tame. Enokaw piny Israel ma jaber, mi bed e bwo lochne chuth. 17Enobed gi paro mar kawo pinje duto mae bwo loch ruodh Misri. Omiyo enomiye nyare okendi, eka oyud kaka dohinye, to kata kamano ok nonyal. 18Bang’ mano nomonj ogendini modak e dho nam, mi olo pinjegi mang’eny. To jatelo moro moa e piny machielo noloye, mi tiek sungane chuth. 19Enoring mi odog e mier mochiel motegno e pinye owuon, to noloye kuno, mi mano nobed rumbe chuth. 20“Eka ruoth moro nowuog bang’e ma noor ng’ato osolne osuru mondo pinye obed gi mwandu mang’eny. To bang’ kinde matin ruodhno nonegi, to ok e lweny. 21Jal ma nobed ruodh Siria bang’ mano nobed ng’at ma timbene richo, ma ok owinjore bed ruoth. Enobi apoya e ndalo kue, mi okaw loch gi rieko mar miriambo. 22Ogend lweny duto nopiem kode, to enoywegi oko motiekgi pep, koda ka jadolo maduong’ mar Nyasaye. 23Enotim winjruok gi ogendini mamoko kowuondogi. Kamano nogurre motegno, kata obedo ni nobed mana ruodh oganda matin. 24Enomonj piny momew ma yande obet gi kue, mi okaw, kotimo timbe mane kwerene ok nyal timo. Enopog ni joge mwandu gi gik moyako e lweny, bende enochan monjo kuonde mochiel motegno mag siro lweny, to mano notim mana kuom kinde matin kende. 25“Enowuog gi chir ka en gi oganda maduong’ mondo omonj Ruodh Misri, ma bende enobed koikore kedo kode gi oganda lweny maduong, kendo maratego. To ruodh Misri ok nosir nikech joge moko nondhoge. 26Jong’adne rieko mohero moloyo ema notieke. Joge mag lweny mathoth nonegi kendo notiek ogandane mar lweny. 27Bang’e ruodhi ariyogo nobed piny mondo ochiem kaachiel, to ginibed ka gin gi paro maricho. Omiyo giniwuondre, kendo ok giniyud gima gidwaro, nimar kinde ma Nyasaye oketo pok ochopo. 28Ruodh Siria nochak wuoth ka dok thurgi, gi mwandu mang’eny moseyako, koketo chunye mondo singruok manie kind Nyasaye gi jo-Israel okethre. Enotim gima en ema ohero, eka nodhi adhiya thurgi. 29“Achien enochak omonj Misri e kinde ma Nyasaye oketo, to ok nolo pinyno kaka noloye mokwongo. 30Joma oa yo podho chieng’ nobi gi mendegi mondo oked kode, mi nobed maluor. Bang’e nodog ka en gi mirima mager mondo otiek joma otimo singruok maler gi Nyasaye, tiende ni jo-Israel, kendo enoluw rieko mag joma oseweyo singruokno. 31Ogendini mage moko mag lweny nodwany Hekalu kod kuondene mochiel motegno, mi ginimi ji we timo misengni mitimo pile, kendo ginichung gima kuero makelo kethruok. 32Ruoth nong’ad rieko mondo oywago joma oseweyo singruokgi malerno, to kata kamano, joma ong’eyo Nyasachgi nobed motegno kendo nolochi. 33Ji mariek nong’ad rieko ni ji mamoko mathoth. To kuom kinde matin jomoko kuomgi notho e lweny kendo nowang’ e mach. Moko bende noywag mwandugi, kendo noter e tuech. 34To e kinde ma inegogieno giniyud kony matin, kata obedo ni ji mang’eny kuom joma odoknigi nobed gi paro maricho. 35Jomoko kuom joma riek bende nonegi mana ni mondo joma odong’ kuom ogandagi obed joma beyo mopwodh kendo maler, nyaka kinde mar giko ma Nyasaye oseketo chopi. 36“Ruodh Siria notim gima en ema ohero, kendo enosungre ni oloyo nyasaye moro amora, bende enopakre ni oduong’ moloyo kata mana Nyasaye maduong’ moloyo nyiseche moko. Enodhi nyime kotimo kamano nyaka chop Nyasaye kume, nikech Nyasaye nyaka tim gima osechano. 37Ruodhno ok nodew nyasaye mane kwerene lamo, kod nyasaye mane mon ohero. Chutho ok nodew nyasaye moro amora, nimar enobed koparo ni oduong’ duto. 38Kar lamo nyisechego, to enolam mana nyasaye marito kuonde mochiel motegno mag siro lweny. Enochiw dhahabu gi fedha gi kite ma nengogi tek kod chiwo mamoko mabeyo ni nyasaye ma kwerene ne ok lamno. 39Enoket ji malamo nyasach jopiny moro nono mondo orit mier mochiel motegno mag siro lweny. Joma oyie lochne noyud duong’ mang’ongo, kendo noketgi e tije madongo, mi omigi lowo kaka gir erokamano. 40“E kinde ma loch ruodh Siria chiegni rumo, ruodh Misri biro monje, mi ked kode gi tekone duto, kokonyore gi geche lweny gi joidh farese kod mende mang’eny, mi omwom mana ka aora ma mwomo genge. 41Bende enomonj piny Israel ma jaber, mi oneg ji gana gi gana. Piny Edom gi piny Moab kod piny Amon mane odong’, to notony. 42Enomonj pinje mang’eny ma kata mana Misri bende ok notony. 43Enoyak dhahabu gi fedha mopandi mag Misri, kaachiel gi mwandu mamoko ma nengogi tek, kendo enolo piny Libya gi piny Ethiopia. 44Bang’e weche moko moa yo wuokchieng’ gi yo nyandwat nomiye luoro, mi noked gi gero malich, kendo noneg ji mang’eny. 45Bende enogur hembene madongo dongo e kind nam gi got maberie moloyo ma ogerie Hekalu. To enotho kuno, ka onge ng’ama konye. (muma maler)

 

N'ge ni e wes mar 11 mbaka chakre kuwuok kuom jo Babylon kod jo Medo-Persia nyaka Greek kasto jo Rumi kendo dhi nyime nyaka ndalo giko (Odiochieng’mar Nyasaye gi odiochieng mogik (No. 192). Wa wuoyo ewechegi piny kae.

 

E migao mokuongo terowa kochakre e ruodh mogik mar jo Medes gi Persia koloke ne jo Greece ebwo Alexander.

 

Kech mar jo Medes kod Persians nolokore osiep gi jo Jews kod malaike, Gabriel kod Mikael (Soncino. Intr. notes). Bedo mar mae en nikech Nyasaye kod sechemoko koyie, warruok biro biro ne joge masandore (ibid).

 

Bedo mar ruodhi owachie (P013) mar gigi, Xerxes nowachi koka jondiko momeo ahinya. Inene kaka Ahaseures mar Esta 1:4 (ibid) Monj mar jo Greece ne ojimb gi mwando manochok mathoth ne orumone Salamis e higa 480 BCE (ibid).

 

Greece ne en kanyakla mar pinje, ne en ndalo mag Philip mar Macedonia kod wuod Alexandra man Greece noriwre kaka piny achiel. Negimonjo Persia e 344 BCE. Negitelo ne piny mon'gere chakre Adriatic nyaka diere mar Asia. Pinyni nogorepiny ban’g thone (v. 4) kendo Piny ruodhni nopogore nyadin'gwen (8:8). Yawuote ariyo nonegi higni 13 tok thone.Landuokne nobarore e piny ruodhe (8:22)

 

Pinyruodhi mamoko mane obiro tok higni 150 e Cappadocia kod Armenia.kopogre gi jotend lweny mane chiegni kode.

 

Wes mar 20 wuoyo kuom pinje mag masawa kod milambo mane oketo Judea, mano en Egypt, Syria kod Mesopotamia.

 

Wes mar 5 wuoyo kuom ptolemi (306- 285) kaka mtego mokwongo (321-306) kaesto ruodh Egypt kaka ruoth mar milambo kod soleucus. Noketa jatelo mar Babylon kendo chakre kanyo ne an jatelo mar piny Babylon e wes mar 2.

 

Negeb ne nyiso masawa mar piny Palestine to kae (kod 8:9) owuoyo kuom Egypt, kae ruoth mar piny masawa tek moloyo piny mar milambo.

Ka AJ owe wach mar achiel kuom midemra owuloni Seleucus (Soncino ibid). Seleucus ne nyaka ringi kadhi Egypt kaluwore gi weche mag siasa kamane Ptolemy nokete jatend jolweny.Bang’e gi kony mar jo Egypt nokawo kendo Bablon e higa mar 312 BCE. Jo jewish nohingo ndalo manyien kochakre tarig no (ibid).

 

 Ptolemy 2 nomiyo  nyare Berenice nyombo kod Antiochus 2 mondo ochiw giko mar lweny mosebudho ahinya mane oseolo pinje ariyogo. Noweyo jaode ma Laodice. Ne en gi nyathi kod Berenice Kendo keto wuodgi otelo ne yawuote mamoko. kane Ptolemy mar 2 notho, Berenice nodhi kendo Laodice noduogo mane oduogo omiye sum nikech neok oyie kuome kendo. Wuod Laodice nonego nyiekema Berenice kod nyathine mane odong’ kod loch kende.

 

Wach mar giko mar higni tiendeni saa mane Seleucus nyaka gik matimore e wes mar 6. Nyako miwuoyo kuome en Berenice.  Wach cha biro otigo e nyombo (cf. Joshua 15:18; Jo ng’ad bura 12:9).

 

Ne gikele tiende ni teko mano okele Antioch.

 

Wes mar 7-9 wuoyo kuom Ptolemy 3 owadgi nyako Berenice kod Seleucus 2 (246-226) mane sechego neni e lweny. Ptolemy 3 (247-222) nomonjo piny mar seleucus kendo ban'g mako seleucus nokaw piny maduon’g motelone nyaka Babylon kendo nodok Egypt (Soncino  ibid).

 

Kaluwore gi Jerome owacho ni kido mowan'g mane ptolemy oduogogo ne gin kido mane ogol Egypt chon e higa mar 280 gi Cambyses e higa mar 525 BCE.Soncino ondiko e wes mar 8 ni ne gin tawni majobeyo 2,500 mane oduogi gi Ptolemy kod dhahabu 40,000.

 

9. ei 242 ban’g higni ariyo seleucus nochako tende kod jo Egypt to nohewe modok Antioch kod jolweny  matin mane otony e higa mar 242 BCE.

 

10-19 Seleucus 3, Antiochus 3, Ptolemy 4 gi Ptolemy 5.  Kaluwore kod Polybius mbaka mar kama giyaye  kod yawuote. Soleucus 2 nobedo e telo chakre 226-223. Nonege e saa mar ombulu mar piny Asia. Antiochus mowadgi 3 (223-187) (miluongo ni maduong moluor) nodhi nyime kod lweny maneni Egypt moyudo odgi mabor mar Seleucus e piny mar coele-syria- tyre, ptolemais kod pinje ma oluoro gi, ban'ge jolweny man’geny ma Egypt noluwo Judea kendo noromo nigi e but aora Lebanon kod Antiochus, mane okawo taonde mang’eny mar jo Judea koa yoo wuok chieng’ nyaka yoo podho chieng’ mar Jordan (218). Bang’ chiri mano oluwe Antiochus kaka jatend jolweny 60,000 gi Ptolemy gi jogene 70,000 noromo Raphia kar bor mar mile 20 nyandwat mar Gaza kamane Antiochus noloye gi jolwenje 10,000 gi kuondene mar kano gige mag lweny 300.Kwe negi kete elwetgi e kindgi ruodhi ariyogo kuom higa 1.

 

Antiochus 3 (moluor maduong’) nobedo kokawo Asia gi Suzerain mar Egypt, Rome emano oduogo kelo luar mare.Ma e yoo mar dhuon wach mar ruodh mar jo nyandwat nochako oter Rome.

 

Ni obiro duogo e wes mar 10 kako owach gi Antiochus e 217 emonj mar Raphia mar Egypt.

 

Ruoth mar jo milambo e wes mar 11 ne en Ptolemy mar 5 man owinjre ochung’ mopogre gi dhano 60,000 mag joge Antiochus mondo gidong’ kaka joloch.

 

 Ok obi bedie e wes mar 12 oloke (Bevan) kaka ok obi nyisore maratego. Loch neok okelone ber mabudho. Noweyo maok oluwo ber kendo nokwayo kwe kod Antiochus.

 

Wes mar 13 wuoyo kuom gik mane otimore higni 12 tok lweny mar Raphia e 205 BCE.

 

Wes mar 16 dhi nyime kod lweny man e kind Antiochus kod Ptolemy.  N’geyo mar Antiochus nokete jaloch.

 

Wes mar 17 wuoyo kuom adieri ni 197 CE Antiochus nowuok kod jolwenyne mondo omonj jo Cilicia, Lybia kod Caria mane ni ebwo telo mar jo Egypt. Antiochus notiyo kod teko duto. Ban’ge noketo winjruok kod jo Egypt nikech biro teko mar jo Rome manen'geny.

 

Kin'giyo kod nyar mon, wuoyo kuom Antiochus  mane iluongoni Cleopatra mane omiyo ptolemy e 194/3  gi singo mar Coele-Syria,Phoenicia gi Judea kaka ayie.

 

E wes mar 18, iwuoyo kuom locho mar jo Roma mano hewogo Antiochus kata bedo ni ne en malo mar tekone. Gi  joma tindo 196 ne nie e lwete.

 

Nomako moko kuom Thrace kendo e 192 nomako lowo greece, e 191 nohewe e  Thermopylae gi Jo Roman mano ong’ado ni nyaka gigol ja sikgi Asia.Bang’e e higano negi loyo gi jolweny 80,000 kendo nochune mondo oduok gigo duto mane engodo Europe gi Asia.

 

Jatelo manie wes mar 18 ne en Lucius Scopio Komanda mar jo Rome mane ochako chik mar kumoji.

 

Jo rumi noketo kum mar pesa kendo nowe tich ugwe mar god Taurus kendo monjo kanisa e elymais, gi kwan mar kwale mondo ochul godo kum mar pesa, nomake ma onege mano lal e sigana (v.19).

 

Antiochus noweyo yawuoyi 2, Seleucus 4 kod Antiochus Epiphanies, giduto mane obiro e kom ruoth (cf. v. 20). Wach mar keto okal (cf. Zacharia 9:8) nyalo hulo ni adieri marni mondo ochul kummar 1,000 kuom higni 9 nooro n'gato Judea mondo ochul nes mar kum no.bang’ ndalo matin mano obede loch higni 12.

 

Wes mar 21 wuoyo kuom loko telo mar Seleucus IV kod Antiochus Epiphanies (175-164) mane iluongo ni tun’g matin.

 

Neok okaw kar wuon mare maber kendo owadgi wuon mare Demetrius wuod soleucus mane en jabuoro Rome.Winjo mare e stratagems e 8:23 nyalo hulo ni joma kwedo pati mar Demetrius nomayogi gige lweny.

 

N'geyo mar wuod ruoth mar singo nyalo wacho kaka Onias 3 jayalo maduon’g mane oyier kod Antiochus 175 kendo onege e 171. Ne ok en moyier kendo mowal e wes mar 9:26 nikech ne ok nyalre (cf. Soncino fn).

 

Kin'giyo wes mar 23 nyalo wuoyo kuom telone gi nyalo hulo ni loch mar Idumean kuom jo Judea  ban’g lwenj Actium mane ruoth Herod ne okonyo Octavian e lweny kendo ne en e piny matin kendo mano ne en ban’ge e 31 BCE.

 

Wes mar 24 wuoyo kuom Antiochus kendo wacho ni Nyasaye nosewuoyo kuom lwar mare.

 

Wes mar 25-28 wuoyo kuom ombulu mar  Antiochus  kod jo Egypt e 170 CE, ruoth mar milambo ne en Ptolemy mar 4 mane e nyathi owadgi.

 

Pache ne en kawo Egypt mane ogombo telone. Ptolemy Philometor nidhi lo kata kobedo ni jolwenyne nodhuro kendo n’geny.

 

Wes mar 27 wuoyo kuom ruodhi Antiochus kod Philometer wacho miriambo e mesa achiel. Paroni ondiki e Maccabees 1:16.

 

Wes mar 28 wuoyo kuom adieri ni Antiochus nodok e pinye kod gik moko. Wach mar ‘chunye biro bedo mopogore kod singruok maler tiende ni nomonjo kanisa man Jerusalem e yore koluwo Judea monego jopiny modhuro kodok Syria.

 

Wes mar 29 wuoyo kuom monjo Egypt kod jolweny kendo nyadiriyo mane ok nedhi bedo maber kaka mokwongo.

 

Wes mar 30 wuoyo kuom yie mar kittim mane nigi yiedhi mag ohala mag Mediterranean kendo nokaw nyaka chula ma Cyprus nyaka yoo podho chieng’. Ma nyiso teko mar Rome nyaka Tarshish.Wechegi gin mag jo Roman Legate Caius popilius Laenas mane dwaro ni Antiochus kik ne Alexandria kagolo jo lwenje Egypt.

 

Wach mar ni ibiro buoge ma owe wuoyo kuom Laenas nogoro aluora mare kendo owacho ni komiye duoko to obiro wuok oko kanyo gima ne oyie. Ne odok Syria kendo e yo, nodonjo e hekalu kendo monje kendo pako Hellenizer mane dhi kwedo singo mane ni Judea (1 Macc.1:11ff).

 

Wes mar 31 wuoyo kuom jolweny mane oor kod Antiochus mondo okaw Jerusalem. Jomane rateke nerito hekalu kendo medo teko kuom gik mane jolweny mag Antiochus noketho.

 

Negigolo misango miwan'go pile (8:11) kendo giketo kido mar jo greek e hekalue dwe mar 12 168 BCE (Soncino fn. nyaka ewes 31). Ne en kowuok kuom wachni mane jii nopogi kendo on'gad negi bura (v. 32).

 

Wes mar 33 wuoyo kuom saa jo Maccabees kod thuolo mar jo juda kowegi gi jo Syria mane oketogi e twech kod teko moya masawa.Ji mang’eny nokonyogi kuom luoro mar pious (v.34).

 

Wach mar tuomruok (v.35) ohuloni joma nonegi mang’eny kuom yiegi

 

Wes mar 36 wuoyo kuom Antiochus ketore maduon'g moloyo nyiseche duto nikech Nyasaye nyisore e pesa. Gigi nokecho Nyasaye mochune mondo ool mirimbe kuome. Ne olamo nyisechego mawiye owil Nyasach kwerene, gombo mar mon en lamo min nyiseche kaki ineno e loso cake mar Tammuz mano odhi mbele nyaka chil kawuono miluongo ni Easter.

(cf. Chakruok mar chrismas gi Easter (No.235)).

 

Nyiseche motegno gin chenro mar jo Roman e Jupiter Capitolinus (Charles). Par loch ne idwa wil ne Rome kasto bang’e bedo kuom higni elfu.Antiochus ne ogero mifano e Antioch.

 

Wes mar 39 onge wach mar' kony mar' e jo Hebrew (cf. Soncino fn).  Romo mar apostates ne en achiel kuom telo mar Antiochus.

 

Wes mar 40-45 wuoyo kuom Soncino mondo onyis giko mar Antiochus kar seche mag giko mane pinjegi lokore.giketo wes mogik mar bugni mondo onyis monj mar Judea kochiko Egypt kod wach mone okelne nomiyo odok masawa mondo omonjgi ma  ok en dwaro kata sigana.

 

Jo Jewish loko saa to gi pando weche mar dongruok mano obede omiyo joma riek mag Oxford tiyo kod ndiko mar Ras Shamra mondo onyis pach fweny mar Daniel (cf. ch.1 gi chkruok).

 

Adier mar fweny osemiyo jo somo ok yie e jiwruok mawuok e andiko maler kagi kwedo ndiko kaka ondik e higni mag michiel mokalo BCE bang’ Maccabees mopogre gi Daniel e higa mar 6/7 BCE.

 

E wes mar 11:40 wacho ni e dhalo mogik josomo mar jo Jewish gitemo mar wacho ni ne diere loch Antiochus.Ndaloni mar Messiah gi ndalo mar 20th gi 21st mg kinde machon ne one gi Isaiah gi Ezekiel e fweny gi ne Pharaoh mar lwedo motur mano onyisre maber e sigana manotimre.

 

Wes mar 12 pinyka nyisowa ni paro ni ok en adier kendo owuoyo kuom biro mar ariyo mar Messiah togi chiern kua kuom jomodho.

 

E kare mogik (ejiwo) ndiko nyiso kawo piny mar Middle East  gi jo lweny maduong’ makelo rumo mar saa mar teko mar tend ondiegi mar jo Roman e tuomruok bang dak e Middle East gi teko mua yoo wuok chieng’ gi nyandwat mar piny maler.Ng’eny jo dinde US ne otamogi winjo ni monj mar jo Russia gi laro Stalingrad kowuok yoo podho chieng’ gi nyandwat mar Jerusalem mane ok nyal kama idwaro.Omiyo monj mar jo Nazi mar jo Russia e dhapgi mar Barbarossa e WWII ne ok omiyo be ne ok nyal kelo tungni kaki iwacho gi Daniel 11:44-45.

 

E ndiko mar wes 40-45 temo wacho ni Egypt nokaw kanyakla gi Palestine gi Trans-Jordan. Ruoth mar jo nyandwat nyaka ne donji ma mak Egypt kod Palestine. Diereno e saano be wawinjo dongni kowuok yoo wuok chieng’ gi nyandwat kendo dhi mbele mar kedho gi golo mang’eny. Kopogre gi Soncino gi Oxford RSV;fwenyni ne ok omaki gi chope nyaka lweny mar ariyo mar piny mangima gi monj mar Axis e Africa togi mar Hitler mano monjogo Russia. Kata kamano yoo wuok chieng’ ginyandwat mar Palestine gi Jerusalem nitiere e chuny Russia gi fweny mano okochopi.Ndikoni mawuoyo kuom keto hema e kind nam maduong’ to gi got maler maduong mane ochop gi jo lweny e higa mar 1971 to ne ok gidonjo Russia kata temo timo lweny modongo kopogre gi keto tendgi Irag (cf. P184).

 

Wange’eyo ni a dhuolono tem madongo biro timre to maduong’ mogik e WWIII. E saa no Messiah biro duogo mondo owar jok marite gisironyo. Jarit polo biro tweyo jorit molwar e Tartaros e higni mar elufu.

 

Chakruok mar tungni biro timre ka omonj Europe gi ruoth mar milambo ma endalo mogik en riwruok mar jo Islam.

 

Europe biro chulo kuoro kendo gibiro dhiro oko jo lwenj Muslim. Jo Muslim biro keto monjgi maduong’ Rome. Rome ibiro kethi kendo rumone biro bedo gi pi maduong’.

 

Bang yuaruok madongo go, Jo Europe biro kawo Middle East magi ket din gi e chuny Jerusalem. Jo Muslim biro yudo kony koa Russia to kaluwore gi loyogi gibiro bedo kod pek e chuny pinje mag Asia.

 

Ok tek mondo iwinj kama ogik mar wechegi.

 

E gwenge mar yoo nyandwat to gi yoo wuok chieng’ mar Jerusalem ok nyal bedo mabor gi yoo podho chieng’ kaka got mar Caucasus mantiere yoo wuok chieng’ mar nam marateng’. Koro nyaka yoo wuok chieng’ mar Ukraine. Loo mar milambo mar Caucasus Georgia, Armenia kod Azerbaijan. Yoo nyandwat mar Caucasus mantiere e kind nam marateng’ togi nam maduong’ mantiere milambo mar Russia kochimo Nyandwat mar Volga to gi Caspian gi Ural Zayyq kata aora Ural,ma olo pige e nam maduong’ mar Caspian.Chiewo manyien en keto lteko kaka ondik e book mar Daniel 11:44-45.

 

Georgia e piny mogik yoo nyandwat mar pinje mawacho dhok mang’eny mogo tong’ gi Caucasus e pogruok mar Shem gi kuonde moko mag Japheth man tiere yoo nyandwat kaka opoge.

 

Yoo wuok chieng’ mar nam maduong’ mar Caspian waneno kuonde moko mano okaw gi Soviet e tong gi Iran, Afghanistan gi China kod pinje moko mag Tajikistan mogo tong’ kod Pakistan gi nyandwat mar tong’ mag kuonde milaro mag Jammu gi Kashmir.

 

Kuondegi gin kowuok yoo wuok chieng’ kochimo podho chieng’ mar Turkmenistan, Uzbekistan, Tajikistan kod Kyrgyzstan gi Kazakhstan nyaka nyandwat mogo tong’ kod kuonde moko China mar milambo mar wuok chieng’ to riwruok mar nyandwat mar Russia kochakre gi yoo wuok chieng’ nyaka yoo podho chieng’.

 

Ok oket paro maduong’ mar neno ni lendo ma ruorh ma nyandwat en e tend ondiegi,kendo tiyone matek mondo odonj okaw kuonde mag loch machon mar soviet mondo oluongi ni par loch mar Russia.Magi biro medre gi timbe jo china be mabiro dwaro ni lochgi osudi kochomo yoo podho chieng’ kendo gibiro tiyo kod Russia mondo okonygi.

 

Russia osebedo katiyo etokji kuom dhuolo malach mondo gichoch Georgia gi Armenia kendo mondo gichung NATO ma yoo wuok chieng’.Kata kamano jo EU osebedo gi weche matek kendo Russia pod biro temo muonyo kuonde mamoko koriwore gi piny mar Baltic.Belarus ichuno mondo og’wony kaluwore gi gik maok nyal geng’ matimorene gi to gi Ukrain be ichuno kendo inyal monje to obiro bedo dhuolo bang’ losruok mar riwruok mar Soviet manyien ebwo Putin to gi osiepene.

 

Lwenygi biro bedo lwenje modongo kendo biro kelo muonyo e temo mar yaw Russian mondo oger kuondegi obed madongo.

 

Monj gi togi timbe jo Russia biro dhi mbele nyaka chieng’ biro mar tend ondiegi mabiro chuno jo Europe mondo otem rito kuondegi man tiere ebwogi to gi tekogi mabiro koa Caucasus gi Ukraine.Russia temo jo Europe gi mwandugi,to joket mwandu e piny dwaro ni mondo oketgi e bwo Asia.

 

Wach matek man tie en ni China dwaro ni mondo gichik pinje mag Asia to gi joket mwandu Australia biro temo konyogi mokuongo to gibiro chich bang’ neno gi maricho.Nyaka gikone gibiro temo kedho teko jolweny mar Australia.

 

Lek mar joket mwandu opgre mar jok tend agoko mag jo Russia gi China.Gin mana yore ma itiyogodo mondo gimak kuonde mang’eny e piny gi tendgi mar agokono.

 

Timbe jo Russia go gi goyone kwan kendo biro kelo lweny kendo gik mang’eny biro kethre.

 

Ka teko mar ondiegi yoo nyandwat ogolo oko teko e Central Asia wabiro neno rumbgi gi dwogo mar Messiah ma en wuon welo.

 

Wechegi ondik e Daniel wes 7:7 wa wuoyo egik moko e Daniel 11:40-45.Magi gin lwenje mag ndalo mag giko kendo kaka par loch mar ondiegi biro kawo piny bang’ loyo par lwenje adek kendo chiko kuonde maler to piny chakre dweche 42.Ma e giko mar nyiseche manono e wes 2 e lidh tielo mar nyinyo to gi loo gi lidh tielo apar mag yore mag ohala e piny manyien.Ibiro kedhgi gi Kristo (nee F027ii).

 

Dhuolo mar loyo piny ebwo loch ondiek e mar ariyo kod adek kuom dhuolo machuok ekindeno kochakre Middle East kodhiye epinje mamoko kawuok nyandwat kochomo yoo wuok  chieng.Ma endalo miluongo nigoyo tung’ mar abich ga auchiel,atamalo achiel kuom adek mar dhano ibiro negi e lwenjegi.Endalogi mar dweye piero ang’wen ga ariyo ondiek gi jonabi mag miriambo biro bedo e loch kochakre Jerusalem kendo ibiro pinggi gi joneno ariyo ma oor koa kuom Nyasaye mondo ochung’ embelegi.Joneno eno bed Enoch kod Elijah maoor gi Nyasaye e piny(nee e paper mar Joneno (koriwre gi joneno ariyo (No. 135); Lwenje mag giko kidieny mar ariyo e ndalo 1260 mar joneno (No. 141D).

 

Kasto waneno biro mar Messiah mondo okaw teko mar rito piny gi dwoko loch e piny ruoth Nyasaye (nee e paper mar Wuodho gi Messiah (No. 210A).

 

Nee kendo e chapta 12 kako ondik pinyka

 

Weche mondiki kod  Bullinger e wes ni mar Daniel  11 (KJV)

 

Wes mokwongo.

Darius mar mede- en e ruoth achiel kaka nie Daniel 9:1

Chun’g – ne en e kambi mari

En- mikael

 

Wes mar 2

 Sani- yudo thuolo e sani, ma nyiso gima ne otimore  higni ariyo mokalo( 426BC)

Podi- e ngima mabiro

Kod tekone kuom mwandune-

Ruoth maratego- nyuok

Timo kaka dwache dwaro- Daniel 11:16, 11:36

 

Wes mar 4.

Tur-Daniel 8:8

Opogi- Daniel 8:22

Ok kod joode kod nyikwaye – to ne jotije motegno.

Mamoko kok mana mago- kopogore kod an’gwen  Saniel 8:22. Nitiere thuolo e kind ngima  machon kod mabiro, Daniel 10:4 ma wes ni ema dhie nyime.

 

Wes mar 5.

Ruoth mar milambo-ptolemy soter wuod Lagus, ruoth Egypt Daniel 11:8, nokaw nying mar ruoth to wuon mare ma Lagus ne en gavana.

Milambo- kin'giyo Judea

Achiel kuom yawuot ruoth- seleucus

En- ptolemy

 

Wes mar 6.

E giko mar higni- Daniel 11:13. Ma oloki tok higni moko, iwacho ni en 63.

Nyar ruoth- Berenice- nyar ptolemy mar 2

Ruoth mar masawa- Antiochus.

Masawa- kin'giyo Judea

Keto winjruok- timo gik ratiro. Biro kod winjruok kuom gik ma moro jok mawinjore.  Ne en winjruok mar nyombo mar Antiochus mane oweyo chiege kendo oweyo wuode bende.

Chiwo- miyo n'gato

Seche- lokruok mar gik moko koya achiel nyaka machielo.

 

Wes mar 7

Bede tiendene- owadgi ptolemy mar 3 ( tiendene) wuoyo kuom wuongi, ptolemy mar 3 kod pinye Daniel 9:7.

 

Wes mar 8

Gigegi malombo wan'g –gik minyalo gombo miwacho ne gin fedha madirom alfu piero an’gwen

Dhi nyime- chun’g

Higni modhuro- higni an’gwen,  telo kuom higni 46

Wes mar ochiko.

Piny- lowo

 

Wes mar 10

Mare- seleucus mar 2

Yawuote- Seleucus mar 2 kod owadgi Antiochus 3

 

Wes mar 11

Ruoth mar milambo- mar ariyo, ptolemy mar 3

Ich wan'g- n'gi Daniel 8:7

en- ruoth mar milambo, ptolemy mar 3

Nochiw- mokelne

Lwete- lwet ptolemy

 

Wes mar 12.

Nokaw- nomaki modhigo

Nolwar- noketo noketo gana gi gana molwar. Notimore Raphia kod masawa mar gaza.

Ok obi yudo teko kode- ne ochiwore ne

 

Wes mar 13

Ruoth mar masawa- ruoth mar ariyo, Antiochus 3

duogo- nywoyo dhao

ban’g higni moko- hebrew tok higni mogwaro, Daniel 11:16 ma ne tok higni 14 tok mane oloye Raphia

 

Wes mar 14.

Ruoth mar milambo- ma ne dhi bedo ruoth mar adek, ptolemy mar 5 ( epiphanes)mana nyathi.

jokuoge- yawuot joma sandoji; kaka apostate jews, negi ketho chik.

Keto fweny- konyo chopo kor kao okonyo jo Syria mondo owe jo Judea kendgi.

To kibiro lwar- nikech negikonyo keto Antiochus e yo machielo. Daniel 11:16-19.

 

Wes mar 15.

Ruoth mar masawa-ma en Antiochus mar 3, Daniel 11:16-19 wuoyo kuom timbe magin neno mbele kaka'neno tun’g.matin' kod jok makwedo Nyasaye mowach e Daniel 11:21, 12:1

Ok kata joge Nyasaye- to jogene biro ringo.

 

Wes mar 16.

En- ptolemy mar 5.

Timo kaka dwache owuon dwaro- Daniel 11:12 , 12:36.

Ma gi lwete gibiro rumo- ma nokethore gi lwete.

Nokethi-nokethi maonge ranyisi

 

Wes mar 17

Keto wan'ge- ruodhi mar ariyo 12:17

Kod mochung’ tiro......ne onego otim- nodhi loso weche kode( ptolemy mar 5) weche maluwo nyiso wa gik mane giwacho.

Nyar mon- Cleopatra nyare owuon, mane sechego ja higni .

Mon- mingi kod dagi, pod on’geyo sombe

Ok ochun'g – ne ochun’g gi chuore ma gihew chenro mar wuon mare.

 

Wes mar 18.

Chula- lowo moluor kod pi

Wuod ruoth- jatelo. Kazin. Yudore mana e bugni

Nemana en owuon- nikech hero mare.

En- Antiochus mar 3

 

Wes mar 19

Podho- Antiochus mar adek ban’g koseyombe kod scipo nodok syria

 

Wes mar 20.

n'gama medo osuru –-1( seleucus) en ema oketo  osuru. Daniel- 16:41, 8:9

Ok ne en gi mirima- ok gi lwedo to mana komiye sum. Ma kelo giko ma oserumo kod sani Daniel 21:12, 21:3.

 

Wes mar 21

N'gama mirimbe ni malo- achiel kuom nying 12 mimiyo jok ma kia Nyasaye. Kor mawuoyo kuome dhi nyime nyaka giko.

N'gama nigi mirima- Zaburi 15:4

Ok gibi chiwo – ne n'gat mane ok omi.

Luoro- miyo n'gato luor.

 

Wes  mar 22

tur- tur matindotindo

Kendo- wuod ruoth mane olosogo singo Daniel 11:23  kendo ma nyaka sani osepuonje

 

Wes mar 23.

Gi ji matin- e gin niluonge ni tun’g matin.

 

Wes mar 24

Chiko gigene- pango chenro.

 

Wes mar 25.

En- ruoth mar milambo.

Ok bi chungo- ok bi temo chun'g.

 

Wes mar 26.

Gin jok mapidho- biro bedo kod  dhao maonge kod miriambo.

 

Wes mar 27.

Kendo kod  chunje ruothi gi duto- sani koro ruodhi ariyogi,  chunygi( ibiro keti)

Richo- timbe manono.

Kelo giko- Daniel 11:40 nyiso ni gigi bedo ndalo giko. Daniel 11:35

 

Wes mar 28

 Chunye- nyiso saa mar ketho singo nopangie.

Tiyo marach gi n'gato- tieko ( kaka chunye dwaro)

 

Wes mar 29

 Mokwongo- Daniel 11:25, 11:26

 

Wes mar 30

Tok singo maler- nolos kod jo jews e higni 7 mokalo. Mowach e Daniel 9:27. Daniel 11:28  noseloso chenro mar kethe.

Timo- Tieko. Obiro kethe.

Bedo mariek- kao pache

 

Wes mar 31.

Duo hekalu maler- timo kwero  makelo n'gado bura mar ketho. Orumo ka iwalo hekalu.Daniel 8:14, 9:24.

Kao oko misango mapile- ma kelo giko mar juma madiere kata higni 7 mogik. Daniel 8:11, 8:12,9:27, 12:11

Keto kwero- kowo kawo oko misango mitimo pile. Daniel 8:13, 9:27, 12:11

 

Wes mar 32.

Timo richo e tok- gin jok ma tiyo marachgo

Maricho- hebrew Rashia

Mibadhi-

N'geyo Nyasachgi- wuoyo kuom joma nigi n'geyo mar piny kod n'geyo mar polo.

 

Wes mar 33.

Winjo- lero mariek Daniel 11:35, 12:3, 12:10

Biro pidho kod asere-e lweny maduon’g mowach kae.

N'geny-

 

Wes mar 34.

Ibiro kony- biro yudo kony matin.

 

Wes mar 35.

Temo-

Ndalo giko-  koro chiegni.

 

Wes mar 36.

Timo kaka dwache dwaro- Daniel 8:4, 11:3

Nyasaye- hebrew El

Tok- Daniel 8:11, 8:24 kod 8:25.

 

Wes mar 37.

Gombo mar mon- wuoyo kuom nyiseche migombo kod mon. Jeremia 7:18, 44:17.

God- eloah

 

Wes mar 38.

E pinye-e kare mano en nyasach teko.

Nyasach  teko-

Obiro luoro- en kod pach jomachon

 

Wes mar 39.

Timo-  mipango.

Ma obiro hulo- n'gama ne on'geye.

OOmedore-obiro medo

Medo- nengo.

 

Wes mar 40.

E saa mar giko- but giko mar higni 7 mogik.

En- ruoth ma nigi dwache

Pinyno- pinygino

 

Wes mar 41.

Nyithindo-yawuote.

 

Wes mar 44.

Keto man’geny mabor- Fweny 13:7.

 

Wes mar 45.

Yien- yayore.

Biro e gikone- ne ok nyal wach ne Antiochus nikech notho Taba..Ruoth matimo dwacho gikone chopo e Judea e kind Jerusalem kod Mediterranean.

To onge n'gama biro konye- isaya 11:4, jo thesolonika 2:8. Fweny 19:20. Bur ok rwake kendo ok oriwe kodgi e ik. Oriembe e nam mar mach.

q