Christian
Churches of God
[F027v]
Pach jandiko kuom Daniel Chapta 5
(Edition 1.0 20200929-20200929)
Kae
en siem no jo lemo mag miriambo mawuok e Babylon nyaka e pinje maoko.
Christian
Churches of God
E-mail: secretary@ccg.org
(Copyright © 2020 Wade
Cox)
(tr. 2022)
Ndikoni oyieni cope mipoge ne jomoko maoki iloke kata irucho
weche moko, jago chapa mar ndikoni nyaka ndik nyinge gi dhuolo mochiwoni nyaka
ket kanyakla.Onge chudo mainyalo kwa kuom pogo ndikoni.
This paper is available from the World Wide Web page:
http://www.logon.org and http://www.ccg.org
Pach jandiko kuom Daniel Chapta 5
Mokwongo
Kaka ne waneno e mokwongo mar buk
mar Daniel,wes mar 5 chikore mondo owuo kuom Belshazzar, wuoyi machogo mar
jatend jo Babylon miluongo ni Neo. E tende negitiyo gi kikombe maneogol e
hakalu Jerusalem. Ezra 1:7-11. Kendo noriwo gi kum Nyasaye kuom gik mane
gitimo. Mane dhi bedo kaka siem ne jo kristo mamoko mane owuok Babylon. Gi magi
duto nedhi n’gado negi bura kendo kaw pinygi oko mi omi jomamoko.e giko, onge
maneonee kaler kendo janabi ne oor mondo okaw piny kaka mare kendo opuonjgi
Chike Nyasaye.
Ndiko
e kor ot
Weche mane ondiki e kor ot gi
lith lwedo ne gin, Mene, Mene Tekel,
Parsin (Latin.mane, thecel, phares) kata Upharsin kaka nitie KJV, mading’eny
olos gi nying’ ni peres mak mana ni MT to iweyo.leta mar ‘’U’’en mana mar riwo
‘’gi’’.Wach mondiki ni pharsin kata parsin en peresin ka gin mang’eny
‘’nuse’’.Magi gin nying’e mag ratil kaka pes Bablon.Mene onuo mondo
onyis kuonde.jondiko man'geny ok winj tie wachni kendo weyo oko mene kagiparo ni ok oningo obedie. Mn’
owach kod Daniel,kako osome kendo kako ondike k,tiyo kod lemeth-he tiende kaka
menah ma ohulo ni ‘mokwan’.Tiyo kod mene mar ariyo ok onyiso mana jatelo mar
ariyo to bende onyiso pogruok pinje an'gwen mar piny mokwongo mawiye en
mula to kendo nitiere piny mar abich
machalo gi mar an'gwen kendo mar auchiel kaka mar abich. Mar auchiel bende
omakore gi mar abirio ma en yien maok nyal n'gad kod lwet dhano. Mae en duogo
mar janabi kendo telo mar kristo maketho kido mar auchiel kod lemo mar miriambo
mar jo Babylon ranyisi ni be omedo betie nikech okete kaka odiochien’ge auchiel
e juma mar tich to chie’ng mar abirio en chie’ng sabato mar Nyasaye.
Tekel(Tql)tiendeni shekel matin ne mina.iwacheni teqal matiendeni ‘nopimo’ parsin opog nyadirio.Wach mondiki mar prs iwacheni ni peres matiendeni ni mopogi,wach mar peres iyude gijo Bablon nus mar pimo momakre gi kama iwuoye mopogre gi nus mar shekel kako otem winje e LXX mopango gi kamano to Talmud ohule ni nus mina(maok kaka owach e Eissfeld cf.eloko mar weche mag muma vol.3,otas namba 349a) Ma e gima Nabonidus ne gi piny ruedhe kane opogo loch mar Bablon e kind en gi wuode,kaka viceroy e diere mano oonge.Mano emomiyo Nabonidus gi wuode ne gi nuse mina.Wachni mar pogruok ne koro opog gijo medes gi persians kaluwore gi lwar gi temo dwoko chike moko mag dwe kod nyiseche mag Sin e Ur kamane Nabonidas okete nyare jatend joyande. Weche mag nying otenre gi ruodh mano obedo bang’ Nebuchadnezzar (Nebuchadrezzar) e higa mar (605-562 BCE) wuod Evil-Merodach gi Neriglissar moro ka moro en e rapim a mina.Jatelo mano obiro mar adek niluongo ni Labashi-Marduk nopim gi shekel.Parsin tiendeni opogi mina kata nus mina koro gitng’o kweno mar pim kata pogo kamano ginyiso koro kaka nokor gi Daniel ewes mar 2 nyiso Nebuchadnezzar giko mar babylon maen wich mar mula kendo ni ber mare dhi kadok chien nyaka mar adek kod an’gwen. Daniel non'geyo gima ne dhitimore nikech Nosemiye winjo mar kor mar kido ma wiye mulano. Kuom Nebuchadnezzar an’gwen mamoko netelo mokwongo. Korni inyalo mana chak winj kendo e ndalo mogik nikech adieri mar ruodhi non'gere kendo ban’ge tok nonro. Muma ok oting’o nying ruodhi duto kendo kuom ma n’gato nyalo medo mare.
Otienono Belshazzar ruodh Babylon
nonegi kendo Dairus mar mede nokaw kare (Daniel 5:25-30) Ruodh jo medes ne pod
tin ne ruoth Cyrus ma Persia kaka tarig Nabonidus gi Cyrus noyombre gi dweche
ariyo kendo muma onyiso maber kaka tend Cyrus gi kaka noluwe gi Nabonidus gi
Belshazzar.Darius ne ok nying mane jatelo mar Medes nong’ego e sigana.Darius en
nying mar Persian to lain mar Medes tochal kagima notigo kata okawe kaka muma
owache ni Dairus.
Kaka ondiki nyiso ni Astyages
emano ong’e mogik kaka ruodh medes.Astyages kaluwore gi lek notamre ni nyare
Mandane ok nyuom gi Mede to inyalo nyuom gi Cambyses maja Elamite (yo Anshan
manoduog oluong ni Persia) mane wuon Cyrus.Cambyses ni or Astyages gi
Cyrus.Bang lek mao oluwore to gi neno tiend wach mafuonyore ne otemo nego
nyadhi Cyrus
Oganda mar Anshan Elamites ne
magi:
Archamenes
Teispes
Cambyses
Cyrus
Teispes
Cyrus
Cambyses
Cyrus (ruodh greek)
Cambyses (ruoth maduon’g)
Dairus chako Luwo kendo chakre
namba (4) Teispes nyaka Ariaramnes, Arsames, Hystaspes kaka, (9) Dairus ruoth
maduon’g.
Loch mar Astyages ne okaw gi Cyrus e higa mar 549 BCE gi e higa
mar 546 BCE,e ondam mokuongo,Cyrus notemo bedo ruodh mar Parsu kata
Persians.Sigana ondiko ni Astyages ne ong’i maber gi Cyrus.Nying’ mar Darius ne
ok ong’ere.
Dairus mar mede nobedo kaka
Josephus, nergi Cyrus, wuod Astyages, maneoketie telo mar medes (Jospehus, A.
of J., Book X, ch. X, s. 4). Ranyisi manie muma wachoni achiel kuom joot
mane iluongoni noketi jatelo mar medes.Ne en ruodh mano keti mane rito jo Persian.
Jatend jolweny ma Cyrus nokawo
teko mar rito jo Bablon kapok Cyrus nochopo tone ok en ja Mede kata ne en gi
higni 62, koro ne nitien kwonde loch ariyo ei Bablon e chakruok mar kawo pinyno
e higa mar 539 BCE.
E higa mar 525 Cambyses wuod
Cyrus no monjo Egypt (nee e paper Lwar mar Egypt gi
nabi mar tuk lwet Pharaoh (No. 036) to gi ranyisi
mar Jonah gi sigand gero
kendo hekalu (No. 013).
Cyrus nokaw telo koya kuom Dairus
mawuod Hystaspes e higa mar 521BCE ban'g higa achiel tok telo mar Magi e higa
mar 522.wach manie Ezra 4 wuok chakre Cyrus nyaka Artaxerxes II, nyaka giko
ndalo mar muma machon e tho mar Ezra e higa mar 323 BCE achiel kod Alexandra.
Koro onenore kaka ruodhigi
nochakre togi kaka nobet chakre matin ei Bablon e ruodhi ang’wen
bang’Nebucchadnezzar nyaka piny jo Medes gi Persians mane olos kod mula gi lwet
ariyo gi agok mariwo jo Balon.
Jo Greek emane ni piny bronze
manenyiso Alexandra kendo matiendene nopogore nyadirio e tiende mag nyinyo
manenyiso jo Roman maneobedo ruoth mar Nyandwat mar Greek. Ruoth mar milambo
nochako telone Egypt, lemo mane obedo mar Muslim.
Tend
jo Roman ne opog diriyo yo wuok chieng’ gi podho chieng’ kirite gi Rome gi
Constanople.Ruodhni tendgi norumo kochakre 410 kane Alaric maja Goth nomonjo
Rome chudh e higa mar 475 CE.Ruodhni nodwoki eloch kaka loch maler mar Roman e
higa mar 590 gi Pope Gregory (maolong’ ni maduong’) tende ne en tend agoko
mopogre gi mano osekalo.
Lidh
tielo negin mogik matin ma obiro kedhi kod biro mar ariyo mar kristo ewaro jomo
oyier kuom tend pinyni, wechegi oler maber ewes mamoko.Emi gaoni oler kaka
ruodhigi nodok piny endalo mogik togi kaka negi chalo gi timbegi maricho kod
mibadhi mane giritogo gi agoko kako onyis gi lidh tielo.Wechegi oler e migepe
mopogre kaka wamedo songo mbele.
Daniel wes mar 5
1E ndalo loch ruoth Belshazar, ne orwako jodongo alufu achiel e sawo maduong’, mi ometho kodgi. 2To kane gimetho, Belshazar nogolo chik mondo okel kikombe gi tewni mag dhahabu gi mag fedha mane Nebukadnezar kwar mare ogolo e Hekalu man Jerusalem. Nodwaro ni en gi jodonge kaachiel kod monde gi monde mamoko ometh gi gigo.3Kamano nokel kikombe gi tewni mag dhahabugo, mi giduto gimetho kodgi. 4Kane gimetho kamano, ne gipako nyiseche molos gi dhahabu gi fedha gi mula gi nyinyo gi yien kod kidi. 5Eka ne gipo ka lwet dhano othinyore, mochako ndiko kor ot, machiegni gi kama ne taya lielie. Kane ruoth oneno lwet dhano ka ndiko kamano, 6ne obedo maluor, mi chunye ochandore, kendo dende ojuol ka chongene tetni. 7Ne ogoyo koko mondo oomne ajuoke, kendo kane gibiro nowachonigi niya, “Ng’ato ang’ata ma nyalo somo ndikoni, mi nyisa tiende, to norwakne law ruoth maralik, kod thiwni mar dhahabu mar duong’ne e ng’ute, kendo nobed jalupna mar adek.” 8Jong’ad ni ruoth rieko duto nosudo machiegni, to onge ng’ato kuomgi mane nyalo somo ndikono, kata mana nyalo nyiso ruoth tiende. 9Kane ruoth Belzashar oneno kamano, luoro nomake ahinya, mi dende omedo juol marach. Jodonge bende nodhier nono. 10Chi ruoth nowinjo koko mane ruoth gi jodonge goyo, mi odonjo e ot mitimoe sawo. Nowacho niya, “Ruoth, mondo idag aming’a. Kiyie to chunyi owe chandore, bende dendi owe juol kamano. 11Nitie ng’at moro e pinyi man gi much nyiseche maler. E ndalo loch ruoth Nebukadnezar kwaru, ng’atno ne nigi paro maber kod rieko mana ka rieko mag nyiseche, omiyo nokete jatend ajuoke duto. 12Ng’atno iluongo ni Daniel, mane Nebukadnezar ochako ni Belteshazar. En gi nyalo mar adier kod rieko, bende olony e tiend midhierni. Omiyo or ng’ato oluongnigo, mondo onyisi tiend wachni.” 13Kamano nokel Daniel piyopiyo e nyim ruoth, mi ruoth nopenje niya, “In e Daniel ma achiel kuom jo-Yahudi mane kwara odaro e piny Juda, mokelo e tuech ka koso? 14Asewinjo ni much nyiseche ni kuomi, kendo ni in ng’at mariek mong’eyo gik matut. 15Aseluongo jong’ad rieko gi ajuoke mondo obi osom ndikono kendo olokna tiende to otamogi. 16To asewinjo humbi ni inyalo fwenyo gik mopondo, kendo inyalo elo tiend midhierni. Omiyo, ka inyalo somo ndikono, mi ilokna tiende, to norwakni law ruoth maralik, gi thiwni mar dhahabu mar duong’ e ng’uti, kendo inibed jalupna mar adek.” 17Daniel nodwoko niya, “Ruoth, bed abeda gi michnigo, kata inyalo miyogi ng’ato ang’ata mihero. An to abiro somoni asoma gima ondikno, mi anyisi tiende. 18“Nyasaye Maduong’ moloyo noketo Nebukadnezar kwaru obedo ruoth maduong’ man gi teko kod duong’. 19Omiyo ogendini duto mae piny ngima, bed ni gia e dhoot mane kata giwacho dhok mane, ne oluore kendo ne tetni e nyime. Kapo ni ne odwaro nego ng’ato, to onego anega, kata kane odwaro weyo ng’ato ka ngima, to oweyo aweya. Ne onyalo miyo ng’ato teko, kata mayogo tekono, mana kaka en ema ohero. 20To nikech ne odoko jasunga ma wiye tek kendo ma jakwinyo, ne omaye lochne kaachiel gi duong’ne. 21Ne oriembe oa kuom ji, mi parone olokore ka paro le. Bende ne odak gi kenje manie thim, mi ochamo lum gi dhoge ka dhiang’, kendo ne onindo oko ka tho omoko kuome. To achien noyie gi Nyasaye Maduong’ Moloyo ema nigi loch e pinje duto ma e piny, kendo en ema oketo ng’ato ang’ata modwaro bedo ruoth. 22“To in Belshazar, nyakware, ok isebolori e nyime, kata obedo ni ing’eyo gigo kamano. 23Kar timo kamano to isepiem gi Ruodh Polo kuom kelo kikombe gi tewni mane osegol e Hekalu mare, mi umethoe. Ee, in gi jodongi kaachiel gi mondi mamoko ne umadho divai gi gigo, kupako nyiseche molos gi dhahabu gi fedha gi mula gi nyinyo gi bao kod kidi. Gin nyiseche ma ok nyal neno, kata winjo wach, kata ng’eyo gimoro. To ne ok iluoro Nyasaye morito ngimani kaachiel gi gik moko duto mitimo. 24Mano emomiyo Nyasaye nooro lwedo mondo ondik wechego. 25“Koro magi e weche mane ondiki: KWAN, KWAN, PIM, POGRUOK, 26kendo magi e tiend weche gogo: KWAN nyiso ni Nyasaye osekwano ndalo mag lochni, mi otieko lochnino. 27PIM nyiso ni osepimi e ratil, mi oyud ni ok iromo. 28POGRUOK nyiso ni pinyi osepogi, mi omi jo-Media gi jo-Persia.” 29Kane Daniel otieko wuoyo, Belshazar nogolo chik, mi orwak ni Daniel law ruoth maralik, gi thiwni mar dhahabu mar duong’ e ng’ute. Eka nokete jalupne mar adek. 30To otieno nogo ema nonegie Belshazar ruodh Babulon.
Ndiko mar Bullinger e chapta 5
Wes
mokwongo
Belshazzar-
Ne en wuod Nabodinus.ndiko wachoni noriwgi e telo, to Nabodinus nodhi romogi
cyrus. Daniel 5:2, 5:7, 5:1
Chiemo
maduon’g- ot mane okete nokuny kendo netut, lachne ne en 60feet to borne ne en
172 feet. Nikech kor ot nodus maber, mowichi mopogore opogore.
ruodhi-
Johuma kata nyithi ruodhi. Daniel 5:2, 5:3.
Divai.
Wes
mar 2
Wuon
Nebuchadnezzar-ja mariek onego onyiswa gima Daniel dine otiyogo nikech onge
gimoro kaka ‘ Kwara’gi dho johibrania.
Wuoro nitiyogo mondo onyis kwerewa. Ruodhi mokwongo 15:11-13 kama David
iluongo ni wuoro kar kwaro. Miyo ne iluongo ni
maacha. 2ruodhi 15:1, 15:2,
mon-nyiso
ni monde ruodhe. Daniel 5:10.
Wes
mar 7
Bedo
ruoth mar adek-bedo jatelo achiel kuom adek. Mar adek; Nabodinus bedo mokwongo
kasto Belshazzar mar ariyo.
Wes
mar 10
Chi
ruoth-Nitocris, chi wuod Nebuchadnezzar kod min Nabodinus
Nobiro
kod-nok en achiel kuom mondene. Daniel
5:2.
Wes
mar 18
Maduon’g
mogik- chal gi Hibrania.
Wes
mar 23
Nyasaye-
chalgi mar jo Hebrew.
Yweyo-
chal gi mar hibrania.
Wes
mar 24
Ndiko-
tiend koro mowar neok nyal winj tiende nyaka Daniel nelok nelok tiende.
Ondiki-
kata ogor.
Wes
mar 25
Mene
mene- ondiki, ondiki, Jeremia 27:7
Tekel-
opim.
uppharsin-
opogi. Daniel 4:27.
Wes
mar 30
Jo
chaldeans- Daniel 1:4.
Yan'go-
kod jo persian kata nek kod achiel kuom jalupne. Daniel 5:19.
Wes
mar 31
Darius
mar jo medes- isaya 45:1, jeremia 51:30, 51:31,
Kawo-
kawo koya kuom n’gato. Daniel 7:18. Opogore gi Daniel 5:5, 5:2, 5:3, 5:20.
q