Christian Churches of God

 

[F027xiii]

 

 

 

 

 

Pach jandiko kuom buk mar Daniel Gikone

 

(Edition 2.0 2020201011-20211114)

 

 

Otin’go weche kod kor duto koler e bugni.

 

Christian Churches of God

PO Box 369,  WODEN  ACT 2606,  AUSTRALIA

 

E-mail: secretary@ccg.org

 

 

 

(Copyright © 2020, 2021 Wade Cox)

(tr. 2022)

 

 

Ndikoni oyieni cope mipoge ne jomoko maoki iloke kata irucho weche moko, jago chapa mar ndikoni nyaka ndik nyinge gi dhuolo mochiwoni nyaka ket kanyakla.Onge chudo mainyalo kwa kuom pogo ndikoni.

 

 

This paper is available from the World Wide Web page:
http://www.logon.org and http://www.ccg.org

 

 


Pach jandiko kuom buk mar Daniel -Gikone


Weche mogik

Waneno ka buk mar Daniel opog e wes 12 ma moro ka moro wuoyo kuom saa mopogore opogore mar jo Babylon gi pinje mane otelo ne piny e bwo nyiseche mane nie piny gi wach nyasaye mane okel mondo okony jo Israel kod Juda.

 

Kitepe go wacho ni Nyasaye ema yiero jatelo kod telo kendo en e Nyasaye achiel madieri kendo ma ji onego oyie kuome.

 

Kaka ne waneno, wes mokwongo newuoyo kuom twech mar juda kod yiero kod wuoth mar yawuot ruodhi mag juda kagin’giyo kod kor manie muma.notem yie margi kod kaka negirito chike Nyasaye, mane ochakore e chik mar chiemo, rito chike apar kendo nopuodhgi e mbele Nyasaye kod muma.

 

Wes mar 2 wuoyo kuom chako saa kaka rapar mar higa epinje auchiel kichako kod Babylon (mula), Medo- Persian (fedha), Greeke (dhahabu), Rome (nyinyo) magi duto nokaw timbegi kowuok Babylon kendo mar Nyasaye nowuok eigi kanyo molandore e piny duto. Maricho nidhi keth kod Janabi yesu e biro mare gi teko mar polo e ndalo giko.

 

Daniel ok nyal winji kopogore kod weche mondikie muma kaka tij kor kagikonyore gi tich mar Ezekiel kadhi nyaka e kor mag isaya kowuoyo kuom janabi yesu kod chenro mar warruok (No. 001A). Bende kor mar lwete Pharaoh motur bende owachi e buk mar Daniel kanyiso teko mar pinjegi chakre 605 BCE Nyaka 1997 CE nyaka chakruok mar piny ondiek mogik e higa mar 2027 CE (cf. Lwar mar Egypt mokuongo (No. 036) gi Lwar mar Egypt mar ariyo elwenje mogik (No. 036_2).

 

Ezekiel lero kuom pogruok ruodhi pinje mag masawa kod milambo kod chakruok mar pinje ariyo madhawo kalaro teko kod telo kuom higni.

 

Wes mar adek  nyiso ni dhao mane dhi mbele e kind jo Nyasaye e piny onyis kod jo Chaldeans kod jo Nyasaye achiel mar adiera onyis kod jo jews kod tichgi maber Kuom Nyasaye. Israel noseor e od twech e bwo assyrians e 722 BCE. E giko mar lwenjegi nenitiere terruok mane nyiso  chakruok mar richo manekelo lamo mar gimora amora mopogore kod Nyasaye mar adieri.En Eloah kata Elaha/Elahh mane en Ha Elohim- Nyasaye ma en wuon chwech duto. Wach mar richo owuokie lamo dwe kaka Nyasaye lamo mar jo Babylon dhi ataro mar Chike Nyasaye (L1).

 

E tem mar ariyoni, Shadrack, Meshak- kod Abed’Nego notem kendo owit e mach makekni kod chik mar ruoth kendo ne ogol gi oko kod malaika mar Nyasaye e wan'g ruoth Babylon.

 

Nikech mae, nodew gi e wan’g ruoth kendo e wan’g dhano kendo negibedo jotelo e babylon ebwo Daniel ma bende nosedew kane olok lek kod tiende e wes mar 2.

 

Wes mar 4 wuoyo kuom fweny mar nyadibirio kendo tweyo Daniel gi chenro mar Ezekiel. Fwenygi duto nokan nyaka ndalo giko kendo ok nyal winjgi maonge moko. Chenro mar pinje e wes mar 2 nedhi chakore kod jo Babylon e lweny mar Carchemish e 605BCE kuom higni 240 nyaka monj mar Egypt kod Cambyses e 525 BCE. Kendo mane dhi bedo kuom higni 2520 kendo bedo kuom higni 8 chakre 1916 CE Nyaka giko mar jo gentiles e 1996/7 kendo e saa ma wanene saa mar giko chakre 1997-2027 e giko mar 120th jubilee mar ng’wono mar Nyasaye gi dhano e higa mar 2027. Magi ne gin jubilee 40 kata higni 2000 chakre yango higa moyiego mar Nyasaye e 27 CE. E giko mar higni 6000 chakre riemb mar Adam e puodho mar Eden kod yiero mar Jachien kaka nyasaye mar pinye chakre riemb mare chako higni 6000 mar telo mare, 3974 BCE,  higni 30 tok chwech mar Adam e 4004 BCE. Yiero nochakore e seche mar adek mar higa machako kanisa maler mar Nyasaye chakre 70 CE, kaka okor e Daniel 9:24-26.

 

Ne en chakre sani mar kristo kendo chakruok mar kanisa kasto lwar mar piny jo Rome ma wanyalo dhiye pinje mag 5 kod 6 mar tielo mar nyinyo kod lowo, chakre 590 CE nyaka 1850 CE, kasto nyaka e 20 century nyaka e seche mag masich jakobo kod giko mar higni 80, kelo giko mar piny lith tiende apar mag nyinyo kod lowo. Pinje auchiel mogik mar lith tielo apar ibiro keth kod kristo e sabato mogik mar jubilee mar 120 mar sechegi. Nyinyo kod lowo nyiso ni ne en kod nyinyo e piny mar Rome to noture kendo nodon'g kamano nyaka ebwo ruodhi mar auchiel e piny mar ondiek.

 

Daniel neok odich kod kor mar Messiah. Mane ochiw koya kuom Isaya kata neok odich kod kor mar Siem mar ndalo giko (No. 044) kod bedo mar Israel kendo ketho mag ndalo giko nikech mano nosemi Jeremia (4:15-27). Daniel ne odich kod chako kanisa mar Nyasaye kod gero mar kanisa kod ketho mar kanisa kod wilo mare kod hekalu mar chuny  e 70 CE mane olos kod misango mar kristo kaka dhano e 30 CE kaka ne okor kod isaya 53. Keth kod wilo mar nano mar Daniel 9:24-26ff, kendo rumo mana kod duok Messiah e giko kaka owach e wes mar 12.

 

Wes mar 5 wuoyo kuuom loko teko koya Babylon nyaka medo- persia. Thuolo mogik mar ketho ne en nikech Belshazzar notiyo kod kikombe mag mula kod fedha mag kanisa.kata kamano wuon gi Nabodinas mane tiyo kodgi sechego nosechako lemo mar nyasach dwe kendo noketo nyare kaka jayalo e imbo mar Babylon.ma e giko mar jo Babylon nikech noketgi e lwet jo Medes Persian kaka ruodhi mar ariyo mar fedha.

 

Kor mar reso israel- duoke kaka ne en.

E yo mar David nomiye nyako ma nyar ruoth ma persia mondo onyuom matin kata man'geny kaluwore gi kor mar Esta (F017) komedre mag ndalo mogik e book mar Purim in the last days (F017B) cf. kod David gi Exilarchs e udi Mabeyo (No. 067).

 

Koro ne en gima on'gere ni od ruoth mar Persia ne omi jo Jews kendo ot nomedore nyaka Medes kod Darius Mar med ma min gi ne wuok Persian kendo nyamin Cyrus.

 

Ne en nikech n'geruokgi mane omiyo jo Persian nigi wach kuom chik mar reso Jerusalem kod kanisa e bwo cyrus. Saa mar gedo nomedore nyaka saa mar Darius 2, ja Persian, nyaka Artaxexes 2 manie loso kanisa e bwo Ezra kod Nehemia (cf. Ranyisi mar Jona gi sigana mar gedo mar od Nyasaye (No. 013).

 

Medruok mare nyaka e ndalo giko nokor kod Habakkuk (F035) kod Haggai (F037). Jerusalem noduog okaw kod faras mar Australia tarik 7 dwe mar 12 1917 mane en 24 Chislev kaluwore kod kanisa mar calenda mane okor kod Haggai.

 

24 Chislev kaluwore gi Hillel ne en tarik 9 dwe mar 12 e 20th centuary jo Jew nopange kendo gik moko kaka notimre (cf. Wikipedia) mondo ging’i ja British Garrison mano kawo namba e tarik (mondo gijiw miriambo man tiere e Hillel) bang’ boma maber kane osekawe e  tarik 7 dwe mar 12 gi ALH kaluwore gi kor ebwo calenda mar hekalu e Haggai gi Habbakuk man malo kanyo.

 

Wes mar 6 wachoni Dairus (Darius mar Mede) notiyo kod Daniel kaka achiel kuom jotelo adek mag pinyno mane idhi mak kod otegu.To bang’e negi chore nyaka 127 dutote.kata kamano Daniel noyier kaka jatend jotelo duto kendo nepod gidwa nege. Negiketo chik machielo mar medes kod Persian ni ka ruodh pinyno osekalo chikno to onge n'gama kethe kata weyo maok oluwo. Negi riambo ni jotelo duto nokale wachno nyaka Daniel to neok giwacho kata kode, kendo lemo mane olemo ayanga nyadidek odiochien’g, kolamo Nyasaye mar adieri nedhi ketho chik kendo biro chuno mondo odire e bur sibuor.

 

Nochuno ruoth mondo oyie go mondo odire e bur sibuor. Malaika mar Nyasaye nobiro e burno mi oreso Daniel. Kuom mano joma ne temo nego Daniel ne omaki kod anyuolagi mi odir e bur sibuor nochamo gi duto. Mane dhi bedo kaka kum ne joma ne temo nego jonabi mag Nyasaye kendo biro golo gi oko e joneno mar ndalo giko. (cf. No.141D).

 

Kuom mano Nyasaye nomiteko modhuro en eman ong’eye nyaka egiko (6:26) kendo en ema oreso kendo konyo ji, en ama otimo honni kod madongo e piny kod polo (v. 27).

 

Wes mar 7 wuoyo kuom ondiegi an’gwen manyiso teko mag pinje to ondiegi mogik maketho pinje ke do in'gado negi bura e doho e ndalo machon.

 

Wuod dhano nokel kendo nomiye teko e wi jiduto kod pinje duto kendo tekoni bende nomi joge Messiah mar adieri gi dend kristo kod tekone nomi dhano piero abirio (Luk 10:1-17). Mae emane loko teko mogik; mokwongo ne en mar yawuot Nyasaye nyaka kuom jodong Israel e Sinai, koya kuom yawuot Nyasaye e buk mar Rapar mar chik 32 (ok e MT gi KJV cf RSV, LXX gi DSS (ei v. 8), Nyaka e Sanhedrin e wuok (Kwan 11:16ff.).

 

Ondiek mar an’gwen biro temo ketho joma oyier kendo obiro sando jo Nyasaye to ibiro migi pinyruoth e bwo polo kendo gimora amora manie bwo polo biro lamogi. Mae teko mogik mabiro e piny mar lith tielo apar kendo mabiro ketho piny duto.obiro gombo loko chike mar saa kaka ne otimone piny mar abich mar tielo maen nyinyo kod lowo.

 

Messiah noketo higa mar yie kuome e 27 CE kasto ochako kanisa mar Nyasaye mane oger kod jonabi kod jo Nyasaye (cf. Keto kanisa ebwo pier abiryo (No. 122D)).

 

Ma nedhi bedo nyaka nokaw piny duto e kanisa mogik e higa mar 120th Jubilee nyaka duok Messiah to gi Chier mokuongo koa kuom joma odho (No.143A).

 

Piny mar Abich nobiro kod lemo mar miriambo mane oketogi e kanisa mar Nyasaye kogolo gi e lamo chien’g kod Baal. Mamoko kuom jo Baal ne ochwalre nyaka ir jo jochiende mag Attis kod cybela e piny ugwe mar Rome. Adonis man Thrace, Osiris, Isis (gi Horus) man Egypt kod Mithras kod Yan'go dhian'g e kind jolweny (mano keti koa Phrygian Pirates manomak gi Pompey e higa miachiel mokuongo (ca 63 BCE). Pinyni noloko saa kod chike kod lemo madhi maber, Chrismas (chakre 375 CE) E Syria 154-192 CE in Rome.

 

Ngi keto kendo odiochieng joma oyier mane gipande nejo kanisa jo Nyasaye.

 

Piny mar ariyo mar miriambo mar hadithic islam  noket e mecca  kogol becca 699 CE kendo ochakgi kanyo bang caliphs an’gwen marit maber (cf. Becca and the Four Rightly Guided Caliphs (Q001D)).

 

Wes mar aboro Daniel omi fweny mar loko teko mar ariyo kowuok kuom jo Medo Persia ne jo Greek nyaka kanisa ban'g pogo jo Greek kendo bedo pinje mag milambo kaka ruodhi mag milambo ebwo Soleucids kod ruodhi mag masawa ma telone Egypt ebwo Ptolemies.

 

Kor mar 2300 okinyi kod odhiambo chakore kod kod loch mar jo greek e lweny mar aora granicus kendo rumo kod reso kendo duogo mar hekalu e bet ne maber. E higni mar 2300 e aora mar granicus chakre higa mar 1967. Mane higa mar ndalo auchiel mar dhao e kind Arab kod israel kendo kanisa noduogi kaka ne en Isarael nikech negilocho e lweny. Chenroni oler e pach Jandiko kuom Daniel wes mar 8.

 

Wes mar 9 Daniel neno ni Jeremia noweyo higni moko mar kethruok mar Israel, kanyakla mar higni 70. Ne odok ir Nyasaye kod lemo gitweyo chiemo kendo ohulo richo jo Israel mi okwayo n'gwono. Nowacho ni jo israel duto notimo richo ne Nyasaye e chike Nyasaye ma en e siro mar rito maya kuom Nyasaye

 

Ban’g kane oselemo, malaika Gabriel noor e misango  mar odhiambo mondo owuo kod Daniel, Daniel Daniel ban’ge nochiwo kor mar jumbe 70 mag higa mane dhi rumo kod ketho mar kanisa e 70 CE e Jerusalem kendo loro mar kanisa e Heliopolis mani Egypt, higa machal kaluwore gi chik mano ogol kod Vespasian. Kanisa nolos kod Onias mar 4 160 BCE kaluwore kad kor manie Isaya 19:19. Kanisa manie chuny nosegolo nyaka pella bon'g nek mar James e 63/4 CE e giko mar jumbe 69 mag higa.korni noningo owinni e seche mane ochiwe koro kanisa n on'geyo kendo owinjo ni nyaka negiring Jerusalem kendo dhi pella mondo okonygi kaka Garrison ja Rome nokwayo.

 

Wes mar 10 en gik moko duto mag kor mar lokogi ne jo Rome kod lwenje mag ruodhi mag masawa kod milambo kendo kaka Rome nedhi  bedo ruoth mar masawa e wes 11.

 

Wes mar 12 wuoyo kuom duogo mar kristo kod chier mar joma otho.Chier mokuongo (No. 143A) gi chier mar ariyo gi kom duong’ mang’ongo marachar mar jong’ad bura (No. 143B) erum.

 

Lwenje mag ndalo mogik ong’i matutt ekidienye kako opang’gi kae:

Lwenje magik kidieny mokuongo:lwenje mag Amalek (No.141C);

Lwenje mogik kidieny mar ariyo: ndalo 1260 mag joneno (No. 141D);

Lwenje of mogik kidieny mar adek: Armagaddon gi tewni mar mirimb Nyasaye (No. 141E);

Lwenje mogik ekidieny mar adek (b): Lwenje makedo kod Christo (No. 141E_2);

Lwenje mogik ekidieny mar ang’wen: giko mar dinde mag miriambo (No. 141F);

Lwenje mogik ekidieny mar ang’wen: giko mar higni (No.141F_2);

Lewenje mogik ekidieny mar abich: duogo geno kuom higni alufu achiel (No. 141G);

Lwenje mogik ekidieny mar abich B: Ikruck mar Elohim (No. 141H)

 

Nee kako ogore piny kae.

q


 

 

 

 

 

 


       Ranyisi mar pinjego

                               Daniel 2 kod Fweny 17, ranyisi achiel mag gik moko ariyo.

Fweny 17

Ondiek

(Man kod wiye abiriyo kod tunge apar)

 

 

Daniel Chap. 2

                                                    

Kido

Chumbe mane olosgo kido

Pinje

Wich mokwongo

 

Wich

Dhahabu

 Jo Babylon

Wich mar 2 kod 3

 

Kore kod bedene

Fedha

Jo Medo-Persians

Wich mar  4 kod 4

 

Pinje abich mane olwar (Fweny 17:10)

 

Dende

Mula

Jo Greeks kod kaka gipogore ewi Asia.

Greece kod Egypt

Wich mar 6

Piny manenitiere e saa mar john

(Fweny 17:10).

 

Tiendene

Nyinyo

Piny mar Rome kod pinje magipogoree

Wich mar 7

(Fweny  17:10)

 

 

Ogwendene

Nyinyo kod lowo

Rome maler

Wich mar 8

Ondiek manenitiere, to sani oonge en e ruoth mar 8. En mar 7, kendo odhi kelo kethruok (Fweny 17-11-12)

 

 

 Lith tiendene apar

Nyinyo kod lowo

Piny mar ondiek kod lith tiende an’gwen.

(Kuom magi joma kwedo Nyasaye biro betie.)

 

 

Kristo kaka piny mar abirio. Kidi  maok nyal n'gad kod lwet dhano

 

 

 

 

 

 

                       

Ondiek mar Fweny 13

Daniel  Chap. 7   

Ondiek mokwongo

Piny mar rome kod piny maler mar rome

Ondiek mar 2

 

Piny molos koya piny Russia

 

Ondiek mar 3

Piny mar Asia kowuok diere mar Mediterranean nyaka ugwe mar Asia

Ondiek mar 4

Pinje duto mag joma kwedo kristo nyaka ndalo giko mar biro kristo

 

 

·         Ruoth mogik e piny mar masawa e buk mar Daniel en e piny

ruodhi mar lidh tielo apar. Otelne kod riwruok mar Europe mane

olos kod Rome e dwe adek e higa mar 1957.

 

·         Teko mar masawa (kaka NATO) odok Jerusalem magi loso

hemagi mao okaw pinjete obiro kawo Gaza nyaka Jerusalem

kuom dweche 42 kata odiochienge 1260 magjoneno.

 

·         Mana ka Messiah obiro moresowa nono to onge n’gama biro

don'g kangima.



 

 


 

 

 

 

 

 

 

 

Kor mar bad Pharaoh motur

E saa mar jo Gentiles nitelonigi kod kor manie muma mowach gi Nyasaye kotiyo kod janabi Ezekiel (Ezekiel 32:1-8). Mano ne iluongoni kor mar bad Pharaoh motur kod tarige 605 BCE nyaka 1916.

 

Tarik

                                      Gik mane otimore

Duration

 

605 BCE

Chakruok saa mar pinje(Daniel 4:32):

Dhao mar Carchemish:

  • Nebuchadnezzar nochako telo mane giriwo kod wuon mare,nikech ne olocho
  • Nebuchadnezzar (605-562 BCE) nochakonenore maduong ne jo Egypt

Singo kaluwore kod Lwar mar Egypt

Higni 80

Gen'go mokwongo

525 BCE

Bedo mar Egypt kod Cambyses (Ezekiel, Ch. 29-30ff.)

Cambyses monjo Egypt e 525 BCE.

1916 CE

1914/18 lweny mokwongo

Dhao mar giko nochopo

Mogik

Higni 80

Gen'go mar 2

1996/97 CE

Giko mar saa jo Gentiles

Nyadibirio=higni 2520