Christian
Churches of God
[F027xi]
Pach jandiko kuom Daniel Chapta 11
(Edition
1.0.20200930-20200930)
Saa mar jo Babylon nyaka e wuoth mar janabi
kendo oikore ne ndalo geko.
Christian
Churches of God
E-mail: secretary@ccg.org
(Copyright © 2020 Wade
Cox)
(tr. 2022)
Ndikoni oyieni cope mipoge ne jomoko maoki iloke kata irucho
weche moko, jago chapa mar ndikoni nyaka ndik nyinge gi dhuolo mochiwoni nyaka
ket kanyakla.Onge chudo mainyalo kwa kuom pogo ndikoni.
This paper is available from the World Wide Web page:
http://www.logon.org and http://www.ccg.org
Pach jandiko kuom Daniel Chapta 11
Mokwongo
Achiel
kuom weche motelo e ndalo giko owach e kor, wachomo ndalogo sani, kendo wabiro
nene kodongo e ndalo matin.
We wanon
gima ne ondiki e book mar Daniel.
Daniel Chapta 11
En ema ochung’ kaka jakonyna kendo jaritna. 2“To koro adwaro nyisi gima biro timore adier. “Ruodhi adek moko biro bet e piny Persia, to bang’gi ruoth mar ang’wen nowuogi, ma nobed gi mwandu mang’eny moloyogi. Bang’e ka mwandune osemiyo oguro lochne motegno, to nothuw ogendini duto gi ruodhi Gris. 3Eka bang’ mano ruoth moro ma jalweny nowuogi. Enobed ruodh piny maduong’ kendo notim gimoro amora mohero. 4To ka lochne osegurore, pinye nopogre tieng’ ang’wen, kendo yawuote gi nyikwaye ok nobed ruodhi bang’e. Jomoko nono ema nokaw lochne gi thwon, to ok ginibed gi teko marom gi mane en go. 5Ruodh Misri nobed gi teko, to achiel kuom jotend jolwenje nobed gi teko moloye, kendo nobed ruodh piny maduong’. 6Bang’ higni moko achien, ruodh Misri nomi ruodh Siria nyare okendi, mondo gitim kode winjruok. To winjruokgino ok nodag aming’a, kendo nyakono gi jotich mane odhi kode, kaachiel gi nyathine kod chwore nonegi, 7Bang’e watne moro nomonj jolweny ruodh Siria, kendoo nodonj e dalagi mochiel motegno, mi logi. 8Enokaw kido mag nyiseche kaachiel gi gik ma nengogi tek mag fedha gi mag dhahabu, mi oter Misri. Bang’ bedo gi kue kuom higni mogwarore, 9ruodh Siria nomonj Misri, to nochune mondo odog e pinye. 10“Bang’e yawuote noikre ni lweny, mi chok jolweny mang’eny. Achiel kuomgi nomwom ka ohula, mi monj kendo kwak kama lach nyaka chopi dala wasigu mochiel motegno. 11Eka mirima nomak ruodh Misri, mi noked gi ruodh Siria, kendo omak ogandane maduong’ mar lweny. 12Bang’e sunga nomake nikech lochneno, kendo nikech jolweny mang’eny mosenego, to lochne ok nodhi nyime. 13Ruodh Siria nochak ochok oganda lweny maduong’ moloyo mane en go chon, kendo ka kinde ochopo maber, to noduog gi oganda mar lwenyno, kod gilweny mathoth. 14E ndalogo, ji mang’eny nodagi loch ruodh Misri, kendo in Daniel, jou moko mohero lweny nong’any nikech fweny moro ma giseneno, to kata kamano nologi. 15Bang’e ruodh Siria nolwor dala mochiel motegno, mi kaw. Jolweny mag Misri ok nodhi nyime gi kedo, kendo kata mana joma rateke moloyoe kuomgi ok nobed gi teko mar kedo. 16Kuom mano, jasikgi notimnigi mana gima ohero, maonge ng’ama tame. Enokaw piny Israel ma jaber, mi bed e bwo lochne chuth. 17Enobed gi paro mar kawo pinje duto mae bwo loch ruodh Misri. Omiyo enomiye nyare okendi, eka oyud kaka dohinye, to kata kamano ok nonyal. 18Bang’ mano nomonj ogendini modak e dho nam, mi olo pinjegi mang’eny. To jatelo moro moa e piny machielo noloye, mi tiek sungane chuth. 19Enoring mi odog e mier mochiel motegno e pinye owuon, to noloye kuno, mi mano nobed rumbe chuth. 20“Eka ruoth moro nowuog bang’e ma noor ng’ato osolne osuru mondo pinye obed gi mwandu mang’eny. To bang’ kinde matin ruodhno nonegi, to ok e lweny. 21Jal ma nobed ruodh Siria bang’ mano nobed ng’at ma timbene richo, ma ok owinjore bed ruoth. Enobi apoya e ndalo kue, mi okaw loch gi rieko mar miriambo. 22Ogend lweny duto nopiem kode, to enoywegi oko motiekgi pep, koda ka jadolo maduong’ mar Nyasaye. 23Enotim winjruok gi ogendini mamoko kowuondogi. Kamano nogurre motegno, kata obedo ni nobed mana ruodh oganda matin. 24Enomonj piny momew ma yande obet gi kue, mi okaw, kotimo timbe mane kwerene ok nyal timo. Enopog ni joge mwandu gi gik moyako e lweny, bende enochan monjo kuonde mochiel motegno mag siro lweny, to mano notim mana kuom kinde matin kende. 25“Enowuog gi chir ka en gi oganda maduong’ mondo omonj Ruodh Misri, ma bende enobed koikore kedo kode gi oganda lweny maduong, kendo maratego. To ruodh Misri ok nosir nikech joge moko nondhoge. 26Jong’adne rieko mohero moloyo ema notieke. Joge mag lweny mathoth nonegi kendo notiek ogandane mar lweny. 27Bang’e ruodhi ariyogo nobed piny mondo ochiem kaachiel, to ginibed ka gin gi paro maricho. Omiyo giniwuondre, kendo ok giniyud gima gidwaro, nimar kinde ma Nyasaye oketo pok ochopo. 28Ruodh Siria nochak wuoth ka dok thurgi, gi mwandu mang’eny moseyako, koketo chunye mondo singruok manie kind Nyasaye gi jo-Israel okethre. Enotim gima en ema ohero, eka nodhi adhiya thurgi. 29“Achien enochak omonj Misri e kinde ma Nyasaye oketo, to ok nolo pinyno kaka noloye mokwongo. 30Joma oa yo podho chieng’ nobi gi mendegi mondo oked kode, mi nobed maluor. Bang’e nodog ka en gi mirima mager mondo otiek joma otimo singruok maler gi Nyasaye, tiende ni jo-Israel, kendo enoluw rieko mag joma oseweyo singruokno. 31Ogendini mage moko mag lweny nodwany Hekalu kod kuondene mochiel motegno, mi ginimi ji we timo misengni mitimo pile, kendo ginichung gima kuero makelo kethruok. 32Ruoth nong’ad rieko mondo oywago joma oseweyo singruokgi malerno, to kata kamano, joma ong’eyo Nyasachgi nobed motegno kendo nolochi. 33Ji mariek nong’ad rieko ni ji mamoko mathoth. To kuom kinde matin jomoko kuomgi notho e lweny kendo nowang’ e mach. Moko bende noywag mwandugi, kendo noter e tuech. 34To e kinde ma inegogieno giniyud kony matin, kata obedo ni ji mang’eny kuom joma odoknigi nobed gi paro maricho. 35Jomoko kuom joma riek bende nonegi mana ni mondo joma odong’ kuom ogandagi obed joma beyo mopwodh kendo maler, nyaka kinde mar giko ma Nyasaye oseketo chopi. 36“Ruodh Siria notim gima en ema ohero, kendo enosungre ni oloyo nyasaye moro amora, bende enopakre ni oduong’ moloyo kata mana Nyasaye maduong’ moloyo nyiseche moko. Enodhi nyime kotimo kamano nyaka chop Nyasaye kume, nikech Nyasaye nyaka tim gima osechano. 37Ruodhno ok nodew nyasaye mane kwerene lamo, kod nyasaye mane mon ohero. Chutho ok nodew nyasaye moro amora, nimar enobed koparo ni oduong’ duto. 38Kar lamo nyisechego, to enolam mana nyasaye marito kuonde mochiel motegno mag siro lweny. Enochiw dhahabu gi fedha gi kite ma nengogi tek kod chiwo mamoko mabeyo ni nyasaye ma kwerene ne ok lamno. 39Enoket ji malamo nyasach jopiny moro nono mondo orit mier mochiel motegno mag siro lweny. Joma oyie lochne noyud duong’ mang’ongo, kendo noketgi e tije madongo, mi omigi lowo kaka gir erokamano. 40“E kinde ma loch ruodh Siria chiegni rumo, ruodh Misri biro monje, mi ked kode gi tekone duto, kokonyore gi geche lweny gi joidh farese kod mende mang’eny, mi omwom mana ka aora ma mwomo genge. 41Bende enomonj piny Israel ma jaber, mi oneg ji gana gi gana. Piny Edom gi piny Moab kod piny Amon mane odong’, to notony. 42Enomonj pinje mang’eny ma kata mana Misri bende ok notony. 43Enoyak dhahabu gi fedha mopandi mag Misri, kaachiel gi mwandu mamoko ma nengogi tek, kendo enolo piny Libya gi piny Ethiopia. 44Bang’e weche moko moa yo wuokchieng’ gi yo nyandwat nomiye luoro, mi noked gi gero malich, kendo noneg ji mang’eny. 45Bende enogur hembene madongo dongo e kind nam gi got maberie moloyo ma ogerie Hekalu. To enotho kuno, ka onge ng’ama konye. (muma maler)
N'ge ni e wes mar 11 mbaka chakre kuwuok kuom jo Babylon kod jo
Medo-Persia nyaka Greek kasto jo Rumi kendo dhi nyime nyaka ndalo giko (Odiochieng’mar
Nyasaye gi odiochieng mogik (No. 192). Wa wuoyo ewechegi piny kae.
E migao mokuongo terowa kochakre e ruodh mogik mar jo Medes gi Persia
koloke ne jo Greece ebwo Alexander.
Kech mar jo Medes kod Persians nolokore osiep gi jo Jews kod malaike, Gabriel
kod Mikael (Soncino. Intr.
notes). Bedo mar mae en nikech Nyasaye
kod sechemoko koyie, warruok biro biro ne joge masandore (ibid).
Bedo mar ruodhi owachie (P013) mar gigi, Xerxes nowachi
koka jondiko momeo ahinya. Inene kaka Ahaseures mar Esta 1:4 (ibid) Monj mar jo
Greece ne ojimb gi mwando manochok mathoth ne orumone Salamis e higa 480 BCE (ibid).
Greece ne en kanyakla mar pinje, ne en ndalo mag Philip mar Macedonia
kod wuod Alexandra man Greece noriwre kaka piny achiel. Negimonjo Persia e 344 BCE.
Negitelo ne piny mon'gere chakre Adriatic nyaka diere mar Asia. Pinyni
nogorepiny ban’g thone (v. 4) kendo Piny ruodhni nopogore nyadin'gwen (8:8).
Yawuote ariyo nonegi higni 13 tok thone.Landuokne nobarore e piny ruodhe (8:22)
Pinyruodhi mamoko mane obiro tok higni 150 e Cappadocia kod Armenia.kopogre
gi jotend lweny mane chiegni kode.
Wes mar 20 wuoyo kuom pinje mag masawa kod milambo mane oketo Judea,
mano en Egypt, Syria kod Mesopotamia.
Wes mar 5 wuoyo kuom ptolemi (306- 285) kaka mtego mokwongo (321-306)
kaesto ruodh Egypt kaka ruoth mar milambo kod soleucus. Noketa jatelo mar
Babylon kendo chakre kanyo ne an jatelo mar piny Babylon e wes mar 2.
Negeb ne nyiso masawa mar piny Palestine to kae (kod 8:9) owuoyo kuom
Egypt, kae ruoth mar piny masawa tek moloyo piny mar milambo.
Ka AJ owe wach mar achiel kuom midemra owuloni Seleucus (Soncino ibid).
Seleucus ne nyaka ringi kadhi Egypt kaluwore gi weche mag siasa kamane Ptolemy
nokete jatend jolweny.Bang’e gi kony mar jo Egypt nokawo kendo Bablon e higa
mar 312 BCE. Jo jewish nohingo ndalo manyien kochakre tarig no (ibid).
Ptolemy 2 nomiyo nyare Berenice nyombo kod Antiochus 2 mondo
ochiw giko mar lweny mosebudho ahinya mane oseolo pinje ariyogo. Noweyo jaode
ma Laodice. Ne en gi nyathi kod Berenice Kendo keto wuodgi otelo ne yawuote
mamoko. kane Ptolemy mar 2 notho, Berenice nodhi kendo Laodice noduogo mane
oduogo omiye sum nikech neok oyie kuome kendo. Wuod Laodice nonego nyiekema
Berenice kod nyathine mane odong’ kod loch kende.
Wach mar giko mar higni tiendeni saa mane Seleucus nyaka gik matimore e
wes mar 6. Nyako miwuoyo kuome en Berenice.
Wach cha biro otigo e nyombo (cf. Joshua 15:18; Jo ng’ad bura 12:9).
Ne gikele tiende ni teko mano okele Antioch.
Wes mar 7-9 wuoyo kuom Ptolemy 3 owadgi nyako Berenice kod Seleucus 2 (246-226)
mane sechego neni e lweny. Ptolemy 3 (247-222) nomonjo piny mar seleucus kendo
ban'g mako seleucus nokaw piny maduon’g motelone nyaka Babylon kendo nodok
Egypt (Soncino ibid).
Kaluwore gi Jerome owacho ni kido mowan'g mane ptolemy
oduogogo ne gin kido mane ogol Egypt chon e higa mar 280 gi Cambyses e higa mar
525 BCE.Soncino ondiko e wes mar 8 ni ne gin tawni majobeyo 2,500 mane oduogi
gi Ptolemy kod dhahabu 40,000.
9. ei 242 ban’g higni ariyo seleucus nochako tende kod jo Egypt to
nohewe modok Antioch kod jolweny matin
mane otony e higa mar 242 BCE.
10-19 Seleucus 3, Antiochus 3, Ptolemy 4 gi Ptolemy 5. Kaluwore kod Polybius mbaka mar kama
giyaye kod yawuote. Soleucus 2 nobedo e
telo chakre 226-223. Nonege e saa mar ombulu mar piny Asia. Antiochus mowadgi 3
(223-187) (miluongo ni maduong moluor) nodhi nyime kod lweny maneni Egypt
moyudo odgi mabor mar Seleucus e piny mar coele-syria- tyre, ptolemais kod
pinje ma oluoro gi, ban'ge jolweny man’geny ma Egypt noluwo Judea kendo noromo nigi
e but aora Lebanon kod Antiochus, mane okawo taonde mang’eny mar jo Judea koa yoo
wuok chieng’ nyaka yoo podho chieng’ mar Jordan (218). Bang’ chiri mano oluwe
Antiochus kaka jatend jolweny 60,000 gi Ptolemy gi jogene 70,000 noromo Raphia
kar bor mar mile 20 nyandwat mar Gaza kamane Antiochus noloye gi jolwenje
10,000 gi kuondene mar kano gige mag lweny 300.Kwe negi kete elwetgi e kindgi
ruodhi ariyogo kuom higa 1.
Antiochus 3 (moluor maduong’) nobedo kokawo Asia gi Suzerain mar Egypt,
Rome emano oduogo kelo luar mare.Ma e yoo mar dhuon wach mar ruodh mar jo
nyandwat nochako oter Rome.
Ni obiro duogo e wes mar 10 kako owach gi Antiochus e 217 emonj mar
Raphia mar Egypt.
Ruoth mar jo milambo e wes mar 11 ne en Ptolemy mar 5 man owinjre
ochung’ mopogre gi dhano 60,000 mag joge Antiochus mondo gidong’ kaka joloch.
Ok obi bedie
e
wes mar 12 oloke (Bevan) kaka ok obi nyisore maratego. Loch neok okelone ber
mabudho. Noweyo maok oluwo ber kendo nokwayo kwe kod Antiochus.
Wes mar 13 wuoyo kuom gik mane otimore higni 12 tok lweny mar Raphia e
205 BCE.
Wes mar 16 dhi nyime kod lweny man e kind Antiochus kod Ptolemy. N’geyo mar Antiochus nokete jaloch.
Wes mar 17 wuoyo kuom adieri ni 197 CE Antiochus nowuok kod jolwenyne
mondo omonj jo Cilicia, Lybia kod Caria mane ni ebwo telo mar jo Egypt.
Antiochus notiyo kod teko duto. Ban’ge noketo winjruok kod jo Egypt nikech biro
teko mar jo Rome manen'geny.
Kin'giyo kod nyar mon, wuoyo kuom Antiochus mane iluongoni Cleopatra mane omiyo ptolemy e
194/3 gi singo mar Coele-Syria,Phoenicia
gi Judea kaka ayie.
E wes mar 18, iwuoyo kuom locho mar jo Roma mano hewogo Antiochus kata
bedo ni ne en malo mar tekone. Gi joma
tindo 196 ne nie e lwete.
Nomako moko kuom Thrace kendo e 192 nomako lowo greece, e 191 nohewe e Thermopylae gi Jo Roman mano ong’ado ni nyaka
gigol ja sikgi Asia.Bang’e e higano negi loyo gi jolweny 80,000 kendo nochune
mondo oduok gigo duto mane engodo Europe gi Asia.
Jatelo manie wes mar 18 ne en Lucius Scopio Komanda mar jo Rome mane
ochako chik mar kumoji.
Jo rumi noketo kum mar pesa kendo nowe tich ugwe mar god Taurus kendo
monjo kanisa e elymais, gi kwan mar kwale mondo ochul godo kum mar pesa, nomake
ma onege mano lal e sigana (v.19).
Antiochus noweyo yawuoyi 2, Seleucus 4 kod Antiochus Epiphanies, giduto
mane obiro e kom ruoth (cf. v. 20). Wach mar keto okal (cf. Zacharia 9:8) nyalo
hulo ni adieri marni mondo ochul kummar 1,000 kuom higni 9 nooro n'gato Judea
mondo ochul nes mar kum no.bang’ ndalo matin mano obede loch higni 12.
Wes mar 21 wuoyo kuom loko telo mar Seleucus IV kod Antiochus Epiphanies (175-164)
mane iluongo ni tun’g matin.
Neok okaw kar wuon mare maber kendo owadgi wuon mare Demetrius wuod soleucus
mane en jabuoro Rome.Winjo mare e stratagems e 8:23 nyalo hulo ni joma kwedo
pati mar Demetrius nomayogi gige lweny.
N'geyo mar wuod ruoth mar singo nyalo wacho kaka Onias 3 jayalo maduon’g
mane oyier kod Antiochus 175 kendo onege e 171. Ne ok en moyier kendo mowal e
wes mar 9:26 nikech ne ok nyalre (cf.
Soncino fn).
Kin'giyo wes mar 23 nyalo wuoyo kuom telone gi nyalo hulo ni loch mar
Idumean kuom jo Judea ban’g lwenj Actium
mane ruoth Herod ne okonyo Octavian e lweny kendo ne en e piny matin kendo mano
ne en ban’ge e 31 BCE.
Wes mar 24 wuoyo kuom Antiochus kendo wacho ni Nyasaye nosewuoyo kuom
lwar mare.
Wes mar 25-28 wuoyo kuom ombulu mar
Antiochus kod jo Egypt e 170 CE,
ruoth mar milambo ne en Ptolemy mar 4 mane e nyathi owadgi.
Pache ne en kawo Egypt mane ogombo telone. Ptolemy Philometor nidhi lo
kata kobedo ni jolwenyne nodhuro kendo n’geny.
Wes mar 27 wuoyo kuom ruodhi Antiochus kod Philometer wacho miriambo e
mesa achiel. Paroni ondiki e Maccabees 1:16.
Wes mar 28 wuoyo kuom adieri ni Antiochus nodok e pinye kod gik moko.
Wach mar ‘chunye biro bedo mopogore kod singruok maler tiende ni nomonjo kanisa
man Jerusalem e yore koluwo Judea monego jopiny modhuro kodok Syria.
Wes mar 29 wuoyo kuom monjo Egypt kod jolweny kendo nyadiriyo mane ok
nedhi bedo maber kaka mokwongo.
Wes mar 30 wuoyo kuom yie mar kittim mane nigi yiedhi mag ohala mag
Mediterranean kendo nokaw nyaka chula ma Cyprus nyaka yoo podho chieng’. Ma nyiso
teko mar Rome nyaka Tarshish.Wechegi gin mag jo Roman Legate Caius popilius
Laenas mane dwaro ni Antiochus kik ne Alexandria kagolo jo lwenje Egypt.
Wach mar ni ibiro buoge ma owe wuoyo kuom Laenas nogoro aluora mare
kendo owacho ni komiye duoko to obiro wuok oko kanyo gima ne oyie. Ne odok Syria
kendo e yo, nodonjo e hekalu kendo monje kendo pako Hellenizer mane dhi kwedo
singo mane ni Judea (1 Macc.1:11ff).
Wes mar 31 wuoyo kuom jolweny mane oor kod Antiochus mondo okaw
Jerusalem. Jomane rateke nerito hekalu kendo medo teko kuom gik mane jolweny
mag Antiochus noketho.
Negigolo misango miwan'go pile (8:11) kendo giketo kido mar jo greek e
hekalue dwe mar 12 168 BCE (Soncino fn. nyaka ewes 31). Ne en kowuok kuom
wachni mane jii nopogi kendo on'gad negi bura (v. 32).
Wes mar 33 wuoyo kuom saa jo Maccabees kod thuolo mar jo juda kowegi gi
jo Syria mane oketogi e twech kod teko moya masawa.Ji mang’eny nokonyogi kuom
luoro mar pious (v.34).
Wach mar tuomruok (v.35) ohuloni joma nonegi mang’eny kuom yiegi
Wes mar 36 wuoyo kuom Antiochus ketore maduon'g moloyo nyiseche duto
nikech Nyasaye nyisore e pesa. Gigi nokecho Nyasaye mochune mondo ool mirimbe
kuome. Ne olamo nyisechego mawiye owil Nyasach kwerene, gombo mar mon en lamo
min nyiseche kaki ineno e loso cake mar Tammuz mano odhi mbele nyaka chil
kawuono miluongo ni Easter.
(cf. Chakruok mar
chrismas gi Easter (No.235)).
Nyiseche motegno gin chenro mar jo Roman e Jupiter Capitolinus (Charles).
Par loch ne idwa wil ne Rome kasto bang’e bedo kuom higni elfu.Antiochus ne
ogero mifano e Antioch.
Wes mar 39 onge wach mar' kony mar' e jo Hebrew (cf. Soncino fn). Romo mar apostates ne en achiel kuom telo mar
Antiochus.
Wes mar 40-45 wuoyo kuom Soncino mondo onyis giko mar Antiochus kar
seche mag giko mane pinjegi lokore.giketo wes mogik mar bugni mondo onyis monj
mar Judea kochiko Egypt kod wach mone okelne nomiyo odok masawa mondo omonjgi
ma ok en dwaro kata sigana.
Jo Jewish loko saa to gi pando weche mar dongruok mano obede omiyo joma
riek mag Oxford tiyo kod ndiko mar Ras Shamra mondo onyis pach fweny mar Daniel
(cf. ch.1 gi chkruok).
Adier mar fweny
osemiyo jo somo ok yie e jiwruok mawuok e andiko maler kagi kwedo ndiko kaka
ondik e higni mag michiel mokalo BCE bang’ Maccabees mopogre gi Daniel e higa
mar 6/7 BCE.
E wes mar 11:40
wacho ni e dhalo mogik josomo mar jo Jewish gitemo mar wacho ni ne diere loch
Antiochus.Ndaloni mar Messiah gi ndalo mar 20th gi 21st mg
kinde machon ne one gi Isaiah gi Ezekiel e fweny gi ne Pharaoh mar lwedo motur
mano onyisre maber e sigana manotimre.
Wes mar 12 pinyka
nyisowa ni paro ni ok en adier kendo owuoyo kuom biro mar ariyo mar Messiah
togi chiern kua kuom jomodho.
E kare mogik (ejiwo)
ndiko nyiso kawo piny mar Middle East gi
jo lweny maduong’ makelo rumo mar saa mar teko mar tend ondiegi mar jo Roman e
tuomruok bang dak e Middle East gi teko mua yoo wuok chieng’ gi nyandwat mar
piny maler.Ng’eny jo dinde US ne otamogi winjo ni monj mar jo Russia gi laro
Stalingrad kowuok yoo podho chieng’ gi nyandwat mar Jerusalem mane ok nyal kama
idwaro.Omiyo monj mar jo Nazi mar jo Russia e dhapgi mar Barbarossa e WWII ne
ok omiyo be ne ok nyal kelo tungni kaki iwacho gi Daniel 11:44-45.
E ndiko mar wes
40-45 temo wacho ni Egypt nokaw kanyakla gi Palestine gi Trans-Jordan. Ruoth
mar jo nyandwat nyaka ne donji ma mak Egypt kod Palestine. Diereno e saano be
wawinjo dongni kowuok yoo wuok chieng’ gi nyandwat kendo dhi mbele mar kedho gi
golo mang’eny. Kopogre gi Soncino gi Oxford RSV;fwenyni ne ok omaki gi chope
nyaka lweny mar ariyo mar piny mangima gi monj mar Axis e Africa togi mar
Hitler mano monjogo Russia. Kata kamano yoo wuok chieng’ ginyandwat mar
Palestine gi Jerusalem nitiere e chuny Russia gi fweny mano okochopi.Ndikoni
mawuoyo kuom keto hema e kind nam maduong’ to gi got maler maduong mane ochop
gi jo lweny e higa mar 1971 to ne ok gidonjo Russia kata temo timo lweny
modongo kopogre gi keto tendgi Irag (cf. P184).
Wange’eyo ni a
dhuolono tem madongo biro timre to maduong’ mogik e WWIII. E saa no Messiah
biro duogo mondo owar jok marite gisironyo. Jarit polo biro tweyo jorit molwar
e Tartaros e higni mar elufu.
Chakruok mar
tungni biro timre ka omonj Europe gi ruoth mar milambo ma endalo mogik en riwruok
mar jo Islam.
Europe biro chulo
kuoro kendo gibiro dhiro oko jo lwenj Muslim. Jo Muslim biro keto monjgi
maduong’ Rome. Rome ibiro kethi kendo rumone biro bedo gi pi maduong’.
Bang yuaruok
madongo go, Jo Europe biro kawo Middle East magi ket din gi e chuny Jerusalem. Jo
Muslim biro yudo kony koa Russia to kaluwore gi loyogi gibiro bedo kod pek e
chuny pinje mag Asia.
Ok tek mondo iwinj
kama ogik mar wechegi.
E gwenge mar yoo
nyandwat to gi yoo wuok chieng’ mar Jerusalem ok nyal bedo mabor gi yoo podho
chieng’ kaka got mar Caucasus mantiere yoo wuok chieng’ mar nam marateng’. Koro
nyaka yoo wuok chieng’ mar Ukraine. Loo mar milambo mar Caucasus Georgia, Armenia
kod Azerbaijan. Yoo nyandwat mar Caucasus mantiere e kind nam marateng’ togi
nam maduong’ mantiere milambo mar Russia kochimo Nyandwat mar Volga to gi
Caspian gi Ural Zayyq kata aora Ural,ma olo pige e nam maduong’ mar
Caspian.Chiewo manyien en keto lteko kaka ondik e book mar Daniel 11:44-45.
Georgia e piny
mogik yoo nyandwat mar pinje mawacho dhok mang’eny mogo tong’ gi Caucasus e
pogruok mar Shem gi kuonde moko mag Japheth man tiere yoo nyandwat kaka opoge.
Yoo wuok chieng’
mar nam maduong’ mar Caspian waneno kuonde moko mano okaw gi Soviet e tong gi
Iran, Afghanistan gi China kod pinje moko mag Tajikistan mogo tong’ kod
Pakistan gi nyandwat mar tong’ mag kuonde milaro mag Jammu gi Kashmir.
Kuondegi gin
kowuok yoo wuok chieng’ kochimo podho chieng’ mar Turkmenistan, Uzbekistan, Tajikistan
kod Kyrgyzstan gi Kazakhstan nyaka nyandwat mogo tong’ kod kuonde moko China
mar milambo mar wuok chieng’ to riwruok mar nyandwat mar Russia kochakre gi yoo
wuok chieng’ nyaka yoo podho chieng’.
Ok oket paro
maduong’ mar neno ni lendo ma ruorh ma nyandwat en e tend ondiegi,kendo tiyone
matek mondo odonj okaw kuonde mag loch machon mar soviet mondo oluongi ni par
loch mar Russia.Magi biro medre gi timbe jo china be mabiro dwaro ni lochgi
osudi kochomo yoo podho chieng’ kendo gibiro tiyo kod Russia mondo okonygi.
Russia osebedo
katiyo etokji kuom dhuolo malach mondo gichoch Georgia gi Armenia kendo mondo
gichung NATO ma yoo wuok chieng’.Kata kamano jo EU osebedo gi weche matek kendo
Russia pod biro temo muonyo kuonde mamoko koriwore gi piny mar Baltic.Belarus
ichuno mondo og’wony kaluwore gi gik maok nyal geng’ matimorene gi to gi Ukrain
be ichuno kendo inyal monje to obiro bedo dhuolo bang’ losruok mar riwruok mar
Soviet manyien ebwo Putin to gi osiepene.
Lwenygi biro bedo
lwenje modongo kendo biro kelo muonyo e temo mar yaw Russian mondo oger
kuondegi obed madongo.
Monj gi togi timbe
jo Russia biro dhi mbele nyaka chieng’ biro mar tend ondiegi mabiro chuno jo
Europe mondo otem rito kuondegi man tiere ebwogi to gi tekogi mabiro koa
Caucasus gi Ukraine.Russia temo jo Europe gi mwandugi,to joket mwandu e piny dwaro
ni mondo oketgi e bwo Asia.
Wach matek man tie
en ni China dwaro ni mondo gichik pinje mag Asia to gi joket mwandu Australia
biro temo konyogi mokuongo to gibiro chich bang’ neno gi maricho.Nyaka gikone
gibiro temo kedho teko jolweny mar Australia.
Lek mar joket
mwandu opgre mar jok tend agoko mag jo Russia gi China.Gin mana yore ma
itiyogodo mondo gimak kuonde mang’eny e piny gi tendgi mar agokono.
Timbe jo Russia go
gi goyone kwan kendo biro kelo lweny kendo gik mang’eny biro kethre.
Ka teko mar ondiegi
yoo nyandwat ogolo oko teko e Central Asia wabiro neno rumbgi gi dwogo mar
Messiah ma en wuon welo.
Wechegi ondik e
Daniel wes 7:7 wa wuoyo egik moko e Daniel 11:40-45.Magi gin lwenje mag ndalo
mag giko kendo kaka par loch mar ondiegi biro kawo piny bang’ loyo par lwenje
adek kendo chiko kuonde maler to piny chakre dweche 42.Ma e giko mar nyiseche
manono e wes 2 e lidh tielo mar nyinyo to gi loo gi lidh tielo apar mag yore
mag ohala e piny manyien.Ibiro kedhgi gi Kristo (nee F027ii).
Dhuolo mar loyo piny ebwo loch ondiek e mar ariyo kod adek kuom dhuolo
machuok ekindeno kochakre Middle East kodhiye epinje mamoko kawuok nyandwat
kochomo yoo wuok chieng.Ma endalo
miluongo nigoyo tung’ mar abich ga auchiel,atamalo achiel kuom adek mar dhano
ibiro negi e lwenjegi.Endalogi mar dweye piero ang’wen ga ariyo ondiek gi
jonabi mag miriambo biro bedo e loch kochakre Jerusalem kendo ibiro pinggi gi
joneno ariyo ma oor koa kuom Nyasaye mondo ochung’ embelegi.Joneno eno bed
Enoch kod Elijah maoor gi Nyasaye e piny(nee e paper mar Joneno (koriwre gi
joneno ariyo (No. 135); Lwenje mag giko
kidieny mar ariyo e ndalo 1260 mar joneno (No. 141D).
Kasto waneno biro mar Messiah mondo okaw teko mar rito piny gi dwoko
loch e piny ruoth Nyasaye (nee e paper mar Wuodho gi Messiah
(No. 210A).
Nee kendo e chapta 12 kako ondik pinyka
Weche mondiki kod Bullinger e wes ni mar Daniel 11 (KJV)
Wes mokwongo.
Darius mar mede- en e ruoth achiel kaka nie Daniel 9:1
Chun’g – ne en e kambi mari
En- mikael
Wes mar 2
Sani- yudo thuolo e sani, ma
nyiso gima ne otimore higni ariyo
mokalo( 426BC)
Podi- e ngima mabiro
Kod tekone kuom mwandune-
Ruoth maratego- nyuok
Timo kaka dwache dwaro- Daniel 11:16, 11:36
Wes mar 4.
Tur-Daniel 8:8
Opogi- Daniel 8:22
Ok kod joode kod nyikwaye – to ne jotije motegno.
Mamoko kok mana mago- kopogore kod an’gwen Saniel 8:22. Nitiere thuolo e kind ngima machon kod mabiro, Daniel 10:4 ma wes ni ema
dhie nyime.
Wes mar 5.
Ruoth mar milambo-ptolemy soter wuod Lagus, ruoth Egypt Daniel 11:8,
nokaw nying mar ruoth to wuon mare ma Lagus ne en gavana.
Milambo- kin'giyo Judea
Achiel kuom yawuot ruoth- seleucus
En- ptolemy
Wes mar 6.
E giko mar higni- Daniel 11:13. Ma oloki tok higni moko, iwacho ni en
63.
Nyar ruoth- Berenice- nyar ptolemy mar 2
Ruoth mar masawa- Antiochus.
Masawa- kin'giyo Judea
Keto winjruok- timo gik ratiro. Biro kod winjruok kuom gik ma moro jok
mawinjore. Ne en winjruok mar nyombo mar
Antiochus mane oweyo chiege kendo oweyo wuode bende.
Chiwo- miyo n'gato
Seche- lokruok mar gik moko koya achiel nyaka machielo.
Wes mar 7
Bede tiendene- owadgi ptolemy mar 3 ( tiendene) wuoyo kuom wuongi,
ptolemy mar 3 kod pinye Daniel 9:7.
Wes mar 8
Gigegi malombo wan'g –gik minyalo gombo miwacho ne gin fedha madirom
alfu piero an’gwen
Dhi nyime- chun’g
Higni modhuro- higni an’gwen,
telo kuom higni 46
Wes mar ochiko.
Piny- lowo
Wes mar 10
Mare- seleucus mar 2
Yawuote- Seleucus mar 2 kod owadgi Antiochus 3
Wes mar 11
Ruoth mar milambo- mar ariyo, ptolemy mar 3
Ich wan'g- n'gi Daniel 8:7
en- ruoth mar milambo, ptolemy mar 3
Nochiw- mokelne
Lwete- lwet ptolemy
Wes mar 12.
Nokaw- nomaki modhigo
Nolwar- noketo noketo gana gi gana molwar. Notimore Raphia kod masawa
mar gaza.
Ok obi yudo teko kode- ne ochiwore ne
Wes mar 13
Ruoth mar masawa- ruoth mar ariyo, Antiochus 3
duogo- nywoyo dhao
ban’g higni moko- hebrew tok higni mogwaro, Daniel 11:16 ma ne tok
higni 14 tok mane oloye Raphia
Wes mar 14.
Ruoth mar milambo- ma ne dhi bedo ruoth mar adek, ptolemy mar 5 (
epiphanes)mana nyathi.
jokuoge- yawuot joma sandoji; kaka apostate jews, negi ketho chik.
Keto fweny- konyo chopo kor kao okonyo jo Syria mondo owe jo Judea
kendgi.
To kibiro lwar- nikech negikonyo keto Antiochus e yo machielo. Daniel
11:16-19.
Wes mar 15.
Ruoth mar masawa-ma en Antiochus mar 3, Daniel 11:16-19 wuoyo kuom
timbe magin neno mbele kaka'neno tun’g.matin' kod jok makwedo Nyasaye mowach e
Daniel 11:21, 12:1
Ok kata joge Nyasaye- to jogene biro ringo.
Wes mar 16.
En- ptolemy mar 5.
Timo kaka dwache owuon dwaro- Daniel 11:12 , 12:36.
Ma gi lwete gibiro rumo- ma nokethore gi lwete.
Nokethi-nokethi maonge ranyisi
Wes mar 17
Keto wan'ge- ruodhi mar ariyo 12:17
Kod mochung’ tiro......ne onego otim- nodhi loso weche kode( ptolemy
mar 5) weche maluwo nyiso wa gik mane giwacho.
Nyar mon- Cleopatra nyare owuon, mane sechego ja higni .
Mon- mingi kod dagi, pod on’geyo sombe
Ok ochun'g – ne ochun’g gi chuore ma gihew chenro mar wuon mare.
Wes mar 18.
Chula- lowo moluor kod pi
Wuod ruoth- jatelo. Kazin. Yudore mana e bugni
Nemana en owuon- nikech hero mare.
En- Antiochus mar 3
Wes mar 19
Podho- Antiochus mar adek ban’g koseyombe kod scipo nodok syria
Wes mar 20.
n'gama medo osuru –-1( seleucus) en ema oketo osuru. Daniel- 16:41, 8:9
Ok ne en gi mirima- ok gi lwedo to mana komiye sum. Ma kelo giko ma
oserumo kod sani Daniel 21:12, 21:3.
Wes mar 21
N'gama mirimbe ni malo- achiel kuom nying 12 mimiyo jok ma kia Nyasaye.
Kor mawuoyo kuome dhi nyime nyaka giko.
N'gama nigi mirima- Zaburi 15:4
Ok gibi chiwo – ne n'gat mane ok omi.
Luoro- miyo n'gato luor.
Wes mar 22
tur- tur matindotindo
Kendo- wuod ruoth mane olosogo singo Daniel 11:23 kendo ma nyaka sani osepuonje
Wes mar 23.
Gi ji matin- e gin niluonge ni tun’g matin.
Wes mar 24
Chiko gigene- pango chenro.
Wes mar 25.
En- ruoth mar milambo.
Ok bi chungo- ok bi temo chun'g.
Wes mar 26.
Gin jok mapidho- biro bedo kod
dhao maonge kod miriambo.
Wes mar 27.
Kendo kod chunje ruothi gi duto-
sani koro ruodhi ariyogi, chunygi( ibiro
keti)
Richo- timbe manono.
Kelo giko- Daniel 11:40 nyiso ni gigi bedo ndalo giko. Daniel 11:35
Wes mar 28
Chunye- nyiso saa mar ketho
singo nopangie.
Tiyo marach gi n'gato- tieko ( kaka chunye dwaro)
Wes mar 29
Mokwongo- Daniel 11:25, 11:26
Wes mar 30
Tok singo maler- nolos kod jo jews e higni 7 mokalo. Mowach e Daniel
9:27. Daniel 11:28 noseloso chenro mar
kethe.
Timo- Tieko. Obiro kethe.
Bedo mariek- kao pache
Wes mar 31.
Duo hekalu maler- timo kwero
makelo n'gado bura mar ketho. Orumo ka iwalo hekalu.Daniel 8:14, 9:24.
Kao oko misango mapile- ma kelo giko mar juma madiere kata higni 7 mogik.
Daniel 8:11, 8:12,9:27, 12:11
Keto kwero- kowo kawo oko misango mitimo pile. Daniel 8:13, 9:27, 12:11
Wes mar 32.
Timo richo e tok- gin jok ma tiyo marachgo
Maricho- hebrew Rashia
Mibadhi-
N'geyo Nyasachgi- wuoyo kuom joma nigi n'geyo mar piny kod n'geyo mar
polo.
Wes mar 33.
Winjo- lero mariek Daniel 11:35, 12:3, 12:10
Biro pidho kod asere-e lweny maduon’g mowach kae.
N'geny-
Wes mar 34.
Ibiro kony- biro yudo kony matin.
Wes mar 35.
Temo-
Ndalo giko- koro chiegni.
Wes mar 36.
Timo kaka dwache dwaro- Daniel 8:4, 11:3
Nyasaye- hebrew El
Tok- Daniel 8:11, 8:24 kod 8:25.
Wes mar 37.
Gombo mar mon- wuoyo kuom nyiseche migombo kod mon. Jeremia 7:18,
44:17.
God- eloah
Wes mar 38.
E pinye-e kare mano en nyasach teko.
Nyasach teko-
Obiro luoro- en kod pach jomachon
Wes mar 39.
Timo- mipango.
Ma obiro hulo- n'gama ne on'geye.
OOmedore-obiro medo
Medo- nengo.
Wes mar 40.
E saa mar giko- but giko mar higni 7 mogik.
En- ruoth ma nigi dwache
Pinyno- pinygino
Wes mar 41.
Nyithindo-yawuote.
Wes mar 44.
Keto man’geny mabor- Fweny 13:7.
Wes mar 45.
Yien- yayore.
Biro e gikone- ne ok nyal wach ne Antiochus nikech notho Taba..Ruoth
matimo dwacho gikone chopo e Judea e kind Jerusalem kod Mediterranean.
To onge n'gama biro konye- isaya 11:4, jo thesolonika 2:8. Fweny 19:20.
Bur ok rwake kendo ok oriwe kodgi e ik. Oriembe e nam mar mach.
q